Budući lideri Europe, Rusije i Amerike mladi su i puni entuzijazma, ali i neočekivano uspješni.
Oni se sa svojim postignućima pojavljuju u nacionalnim medijima, na Internetu ili vlastitim internetskim stranicama, govore na konferencijama ili pokreću različite aktivnosti, klubove i festivale.
Pripadnici "starih", etabliranih članica EU i SAD-a nešto su uspješniji u postignućima nego oni koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU ili su to nedavno postale. U ljeto 2007. godine British Council pokrenuo je istraživanje u sljedećih 12 zemalja - Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji, Švedskoj, Turskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u i Ukrajini - kako bi bolje shvatio što je to što pokreće dinamičnu grupu ljudi između 18 i 40 godina starosti i kako oni vide svoju ulogu u svijetu.
Uslijedila je radionica s odabranim kandidatima u različitim glavnim gradovima Europe. Zaposleni su aktivni na mnogim različitim poljima, mnogi koji rade u nevladinim organizacijama su, također, aktivni u politici, visokom obrazovanju i medijima.
Gotovo polovina onih koji su još uvijek studenti sudjeluju u radu nevladinih tijela, dok oni u biznisu također doprinose radu nevladinog sektora i sektoru visokog obrazovanja. Vrlo su obrazovani, obično vrlo strastveni u odnosu na svoj posao, ali i vrlo spremni da daju širi doprinos zajednici i da se uključe u područja izvan svoje struke.
Pored osobnih dostignuća i visokog stupnja obrazovanja (preko 90% njih ima sveučilišnu diplomu), ovi ljudi dijele i neke karakteristike koje se obično ne vežu uz lidere našeg doba. Oni su vrlo optimistični, društveno osviješteni i kada govorimo o onome što ih najviše motivira, izuzetno motivirani željom da nešto promijene u svijetu i ostanu vjerni sami sebi.
Sebe vide kao odgovorne i vrijedne osobe te osobe željne znanja koje se ne oslanjaju na sreću i šarm. Oni koji kažu da im je život ispunjen, najčešće dolaze iz Velike Britanije i SAD-a, oni koji "rade toliko da jedva imaju život" dolaze iz novijih zemalja EU, posebice Poljske i Rumunjske.
Kada su trebali odabrati 5 od ukupno 12 aktualnih svjetskih pitanja na koja bi htjeli utjecati, polovina ispitanika na vrh svoje liste stavila je teme zaštite okoliša i klimatskih promjena, trećina je izrazila želju da radi na jačanju ljudskih prava, na području umjetnosti, obrazovanja, sporta i javnog angažmana. Nuklearno oružje i migracijski problemi našli su se na dnu liste. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
