Posao, u svom tradicionalnom smislu proturječi zabavi. Požalimo li se na šefa ili na rokove, drugi će nam reći: "To ti je posao".
Međutim, moramo li biti tako pesimistični. Dokazano je da zabava povećava produktivnost, a onoga tko je zabavan, publika pozorno sluša. No koliko su zabava i humor potrebni na radnom mjestu te kakve su koristi za pojedinca?
Pomoću humora možete dobiti posao. Naime, istraživanje provedeno na uzorku od 737 direktora vodećih američkih kompanija pokazuje da bi 98% njih radije zaposlilo kandidata sa dobrim smislom za humor, nego nekoga bez smisla za humor.
Zabava čini ljude privrženima. Sudeći prema istraživanju tvrtke Ipsos provedenom nad 1.000 zaposlenika, oni kojima je na poslu zabavno češće ostaju raditi za istog poslodavca. Oni koji smatraju da njihov nadređeni ima izraziti smisao za humor, u 90% slučajeva će ostati na svom radnom mjestu duže od godine dana. Ako pak nadređeni ima prosječan smisao za humor, zaposlenici će u 77% slučajeva ostati u tvrtki dulje od jedne godine.
Pomoću humora možete napredovati u karijeri. Studija Harvard Business Review-a pokazala je da su direktori sa smislom za humor brže napredovali u karijeri, a neki i zarađuju više od onih bez smisla za humor.
Vidite li smisao? Smjeh je dakle koristan u karijeri i poslovanju. Ali, što ako nemate smisla za humor? I tome ima lijeka.
Ne morate se na silu truditi biti zabavni, jer biti "luckast" znači biti vedar i zabavan, a ne "dvorska luda", objašnjavaju autori američke knjige o smijehu na radnom mjestu. Oni navode kako veliki svjetski lideri nisu svi zabavni, ali znaju kako unijeti vedrinu na radno mjesto. Toga su svjesne i mnoge kompanije pa zabavu na poslu "proizvode" na drugačiji način.
Bain&Company organiziraju nogometne turnire za više od 400 svojih zaposlenika iz cijelog svijeta, a Lego America potiče zaposlenike da se u poslovnom kompleksu voze na mopedima. Google dva puta tjedno organizira hokej turnire na rolama na parkiralištu ispred Googleplexa ili organizira turnire u društvenim igrama tijekom dana.
Neke kompanije, poput marketinške agencije North America imaju tzv. "odrede za smijeh", što znači da svaki tim zaposlenika ima svoj amblem i budžet te se kroz određeni period oni brinu za zabavu na radnom mjestu. S obzirom da je umijeće zabaviti svih 475 zaposlenika, u tome im često pomaže i "odred za sport" koji se brine o tjelovježbi suradnika.
No, kao što je poznato ono što jedna osoba smatra zabavnim, drugoj uopće ne mora biti zabavno. Nažalost, postoje i primjeri kompanija koje su zabavu na poslu pretvorile u mizeriju nekih zaposlenika.
Jedna japanska studija otkrila narušeno psihičko i fizičko zdravlje kod zaposlenica koje su radile poslove prodaje jer su cijelo vrijeme morale biti nasmijane. Kako bi postigle "što bolji osmjeh" čak ih se prisiljavalo da posjećuju konzultante za smijanje, a cijeli je slučaj i stručno okarakteriziran kao "sindrom nasmijane maske". Zaposlenice su zbog toga često morale skrivati svoje prave osjećaje i raspoloženje, što je u konačnici dovelo do pojave depresije.
Lošu stranu humora osjetila je i asistentica jednog oralnog kirurga. Naime, ona je suradnicima često pričala kako je njezina obitelj uzgojila trbušaste svinje. Kirurg je odlučio izraditi zubne implantate u obliku divljih zubi, jer je očito mislio na divlje svinje, pa ih je jednom prilikom postavio toj istoj asistentici dok je ležala pod anestezijom i čekala ugradnju implantata. Zatim ju je fotografirao te potom zube zamijenio onim ispravnima i probudio asistenticu.
Međutim, ona je za tu neslanu šalu doznala tek na uredskoj zabavi gdje je fotografija prikazana. Dala je otkaz i tužila kirurga, te ga "olakšala" za 250.000 dolara.
Zbog toga, iako je humor koristan trebamo znati kako njime ne povrijediti osjećaje drugih osoba i ne pokušavati na silu biti šaljivi jer to može imati kontraefekt. (V.K.)
Izvor:
New York Times
