Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Dobri međuljuski odnosi na radnom mjestu

Kako i Vi možete doprinijeti?

Nedavno obavljena anketa na portalu MojPosao pokazuje da ispitanike u poslu najviše motivira plaća, dok su na drugom mjestu dobri međuljudski odnosi. Kako je jedna od osoba navela u anketi: "Ako su dobri međuljudski odnosi, ni plaća onda ne može biti tako loša. Kada nisu, nema te plaće koja može nadoknaditi stres".

Frederick Herzberg, još davne 1968. godine, zaključio je da neki čimbenici djeluju na zadovoljstvo poslom i nazvao ih motivatorima (npr. zanimljivost posla, priznanje, mogućnost osobnog razvoja...). No imenovao je i faktore koje je nazvao higijenicima, koji ne utječu na zadovoljstvo – ali mogu doprinijeti nezadovoljstvu (politika tvrtke, menadžment, radni uvjeti, međuljudski odnosi, plaća...).

Premala plaća svakako će izazvati nezadovoljstvo, ali ni velika plaća, sama po sebi, ne donosi zadovoljstvo i motivaciju.

Dobri međuljudski odnosi i suradnja ne utječu samo na pojedince, već i na timove ili cijele grupe radnika.

Efekti koji mogu proizaći iz dobrih odnosa mogu utjecati na radni moral tima, odrediti kako će se grupa radnika postaviti prema zadanim ciljevima, utjecati na stupanj suradnje među članovima tima, motivirati grupu na davanje najboljeg od svakog pojedinačnog člana, ukazati na to da li je korporativna kultura dobra ili zahtijeva sustavan rad, no može utjecati i na odnose radnika, sindikata i uprava.

Poslodavci bi stoga trebali ulagati napore i u motivatore i higijenike – simultano, radi stvaranja motivirajućeg radnog ozračja. I to sustavno, jer jedan odlazak grupe radnika na tako popularni "team building" zaista ne može poništiti utjecaj svega onoga što je moglo biti učinjeno, a ne košta praktički ništa.

No, razmislimo o tome kako Vi osobno možete doprinijeti stvaranju dobrih međuljudskih odnosa unutar tvrtke, sa svojim kolegama i najbližim suradnicima...

Odvojite trenutak i razmislite o tome kako bi Vaš profesionalni život izgledao kada bi odnosi sa suradnicima bili pozitivni, produktivni i profitabilni? Možda zvuči pomalo idealistički, no ništa Vas ne sprječava pokušati dati vlastiti doprinos.

Pozitivni odnosi na poslu oslanjaju se na tri vještine:
1. Razumijevanje osobe (ljudi) s kojima imate poslovni odnos
2. Težnju k tome da prvo razumijete druge a tek onda da i sami budete shvaćeni (slušanje s empatijom)
3. Korištenje pozitivne komunikacije

Razumijevanje drugih na prvome mjestu
Dobro razumijevanje drugih ljudi pomaže nam pri prilagodbi ponašanja u cilju pronalaženja zajedničkih interesa i stvaranja povezanosti. Razumijevanje posebnosti svake osobe može se postići na način da osvijestite da se ljudi različito ponašaju. Svaki od tih načina ponašanja ima svoja izdvojena, predvidljiva i primjetna obilježja. Postoje razni modaliteti, no nama je draga Allessandrova podjela na: Direktora, Društvenjaka, Mislioca i Povezivača. Njegovo je i, ne zlatno, već "Platinasto pravilo": "Čini drugima onako kako oni žele da im činiš“, ili još: „Ponašaj se prema drugima na način kojeg oni priželjkuju".

Kada jednom proučite karakteristike svakog dominantnog osobnog stila, brzo ćete naučiti kako napraviti manje ustupke u vlastitom ponašanju kako biste uspostavili bolji odnos s drugom osobom. Npr. stil Direktora je vrlo direktan i egzaktan, usmjeren prema rezultatima. Ako razgovarate s Direktorom vezano uz povećanje svoga budžeta, koristite strategiju direktnog pristupa svome pitanju i pokažite što će konkretno povećanje budžeta donijeti u smislu rezultata. Kratko, koncizno, s jasno iskazanim rezultatima – jer tako to Direktor i želi čuti!

Možda je Vaš osobni stil sasvim drugačiji, pismeno-retorički-vizualno oplemenjen i raskošan, no razmislite o tome da li je bolje napraviti par ustupaka u vlastitom ponašanju ili izgubiti puno vremena, truda i energije – i dobiti odbijenicu!

Slušanje s empatijom
...ili kako bi to rekao dr. Stephen Covey u "7 navika uspješnih ljudi": "Dijalog gluhih", govori o tome da većinu vremena ne provodimo komunicirajući, samo izmjenjujemo redosljed govora. Kako je osnovna ljudska potreba - potreba za razumijevanjem, slušanje je i važnije od govora kada s nekim želite razgovarati. Stvarna empatija pri slušanju znači da ste odlučni razumijeti ono što Vam se govori, a ne samo čuti riječi. Znači da razumijete rečeno i da možete dati povratnu informaciju osobi s kojom razgovarate. Na ovaj način dobivate razumijevanje rečenoga i pružate sugovorniku osjećaj da je shvaćen. Kada imamo osjećaj da nas je druga osoba shvatila, sasvim sigurno ćemo se pozitivnije odnositi prema sugovorniku – što će i doprinijeti budućim poslovnim odnosima.

Pozitivna komunikacija
Pozitivna komunikacija je produktivna jer njeguje neke osnove uspješnih i dobrih odnosa na radnome mjestu: istinitost, integritet, produktivnost i zadovoljstvo.

Sada, kada ste stekli neko razmijevanje osobnih stilova, poslušali svoje kolege s razumijevanjem i empatijom, počnite razmišljati o formuliranju pozitivnih poruka.

Pozitivne poruke lakše je izreći ako odmah u početku znate kako želite da Vaš poslovni odnos s suradnicima izgleda. Jedna od strategija pozitivne komunikacije može biti i Vaše nastojanje da se druga osoba osjeća zadovoljnom sobom, ali i svojim doprinosom. Radnici imaju bolje mišljenje o svom poslu ako im se redovito pruža priznanje za obavljeni rad, na pozitivan i iskren način.

Čak i ako nije pohvala u pitanju, nije važno samo što se kaže, već i kako se kaže!

I u takvoj situaciji možete izreći pozitivnu kritku, u tzv. "sendvič stilu": red pozitivne izjave, red pozitivne kritike, red pozitivne izjave. Pozitivna komunikacija zahtijeva rad i vježbu, no rezultati će Vas nagraditi!

Zaključimo: i Vi možete doprinjeti stvaranju boljih međuljudskih odnosa na radnom mjestu – razumijevanjem osobe s kojom komunicirate, slušanjem i empatijom, davanjem povratnih informacija pozitivnom komunikacijom – stvarajući bolje, pozitivnije, produktivnije i profitabilnije odnose s kolegama.

Iako Vam se možda opisane vještine podrazumijevaju same po sebi, nisu nužno i opće prihvaćena praksa. Napravite svjestan napor u njihovo korištenje na radnom mjestu (ali i u osobnom životu), jer sav teret stvaranja boljeg radnog okruženja ne može biti samo na drugima – odlučite dati i svoj doprinos! U sljedećem članku pročitajte odgovore poslovnih trenerica na vaša pitanja!

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.