Potreba koja se sve češće u posljednje vrijeme javlja jest da se u tvrtkama zaštiti jezik zemlje u kojoj se posluje
Slobodna trgovina i otvoreno tržište, kojeg je Hrvatska dio, pridonijeli su da strane kompanije postanu vlasnici hrvatskih tvrtki, što samo po sebi, pogotovo ako na taj način tvrtka napreduje i razvija se, i nije tako loše. No, problem koji se sve češće u posljednje vrijeme javlja, a na koji je nedavno upozorio i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, jest potreba da se u hrvatskim tvrtkama zaštiti ono hrvatsko, odnosno barem jezik zemlje u kojoj se posluje.
Strane kompanije nameću svoj jezik
Naime, svjedoci smo da hrvatski jezik prestaje biti jezikom sporazumijevanja unutar ponekih tvrtki u Hrvatskoj, posebice onih u stranome vlasništvu, kao i činjenice da se veliki broj stranih radnika u Hrvatskoj nije u stanju sporazumijevati u svojoj radnoj i životnoj okolini.
"Često govorimo kako nam je netko drugi kriv za sve negativno u našem gospodarstvu, a ne pitamo se koliko smo zapravo sami tome pridonijeli", kaže Vidošević, dodajući primjer kako pri ulasku u New York jasno stoji poruka "Buy american", što je pandan našemu "Kupujmo hrvatsko", odnosno zaštitimo hrvatsko.
"U Velikoj Britaniji ne možete postati zaposlenik čistoće ako ne znate engleski jezik, dok kod nas strani vlasnici nameću svoj jezik kao službeni u kompanijama. Takvom stanju nisu krivi stranci, već mi sami, jer nismo zakonom zaštitili naš jezik i kulturu", ističe predsjednik HGK-a.
I zaista, zakonske odredbe o obveznom poznavanju hrvatskog jezika za strane radnike nema, iako u posljednje vrijeme stižu prijedlozi u tome smjeru. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
