Napretkom društva djevojčice stječu jednako matematičko znanje kao i dječaci, ali su još uvijek bolje u čitalaštvu
Dugo je vremena prevladavalo uvriježeno mišljenje da su dječaci uspješniji u matematici, a djevojčice u čitalaštvu.
Koliko je pitanje osjetljivo pokazuje i činjenica da se ovakvo mišljenje smatralo izrazito kontroverznim, a u tom kontekstu posebno je osjetljiva bila pojava lutaka za djevojčice u američkih trgovinama, koja je izgovarala: "Matematika je teška!"
Jedni su isticali kulturno naslijeđe te napominjali da djevojčice mogu biti uspješnije u prirodnim znanostima, poput matematike, ako se umjesto u miješanim razredima, podučavaju odvojeno od dječaka.
Drugi su se pak pozivali na biološke razlike koje su prisutne od rođenja, a prema kojima muški i ženski mozgovi na drugačiji način obrađuju informacije.
Društveni čimbenici
Međutim posljednja studija, čiji su rezultati objavljeni u najnovijem broju časopisa "Science" pokazuje da su navedene razlike najčešće uvjetovane kulturološkim okruženjem.
Autor studije dr. Luigi Guiso sa European University Instituta u Firenci objašnjava da razlike u matematičkom znanju ovise o društvenim čimbenicima poput rodne jednakosti, iako razlike u čitanju ostaju nepromijenjene.
Dr. Guiso svoju studiju temelji na rezultatima testova iz matematike i čitalaštva, koje je 2003. nad 276.000 djece u dobi od 15 godina u 40 zemalja proveo OECD-ov Program za međunarodno testiranje učenika.
Istraživači su međusobno usporedili rezultate svake od zemalja te su u obzir uzeli i stupanj razvoja rodne jednakosti u svakoj zemlji. Jednakost se analizirala prema indeksu jednakosti Svjetskog gospodarskog foruma, indeksu kulturoloških stavova prema ženama, razini poduzetničkih aktivnosti žena te zastupljenosti u politici.
Dječaci bolji u geometriji
Prosječno gledano, rezultati matematičkih testova u djevojčica i jesu bili lošiji nego oni u dječaka. Međutim, razlika je bila najveća u zemljama s izraženom rodnom nejednakošću prema bilo kojem indeksu, poput Turske. S druge strane, u Norveškoj i Švedskoj razlika u znanju bila je najmanja.
Istovremeno, istraživači su izradili dodatnu analizu kako bi otklonili druge faktore koji mogu imati utjecaja na konačni zaključak, poput BDP-a po stanovniku te zaključili da je razlika u matematičkom znanju ovisna isključivo o društvenom položaju žena.
Međutim, razlika u rezultatima znanja iz geometrije ostala nepromijenjena, unatoč svim faktorima. Autori zaključuju kako ovo područje ne ovisi o napretku položaja žena u društvu, zbog čega se muškarcima mogu smatrati uspješnijima u poslovima navigacije.
Uvjeti za razvoj
Zanimljivo je istaknuti da razlika u rezultatima čitalaštva, ne samo da se nije smanjivala, već se i povećavala u korist žena u onim zemljama gdje je njihov društveni status znatno unaprijeđen.
Ovo nas dovodi do zanimljivog paradoksa, ističu autori. Na prvi pogled, s uspješnosti žena u matematičkog znanju trebala bi rasti i njihova zastupljenost u izrazito matematičkim djelatnostima poput inženjeringa. Ukoliko se pak to ne dogodi, pretpostavlja se da ih u tome sprječavaju predrasude.
Međutim, kao i što je David Ricardo prije gotovo 200 godina izučavao, gospodarska optimizacija ovisi o komparativnoj prednosti. Unatoč boljim rezultati žena u čitalaštvu uz njihove rezultate iz matematike, njihova komparativna prednost na tom području nije se značajnije promijenila.
S tim se slaže i koautorica istraživanja, prof. Paola Sapienza sa Northwestern Universitya u Illinoisu. Ona objašnjava kako su i druge studije o nadarenosti ženama pokazale da se unatoč svojem znanju i sposobnostima, za matematička i znanstvena usmjerenja odlučuje manji broj njih nego što se očekuje.
Posebno mali dio njih odlučuje se za akademsku karijeru na tim područjima, upozorava Sapienza te dodaje kako nije niti čudo da postaju uspješnije u ostalim granama, kao na primjer pravu.
Drugim riječima, djevojke bi zbog jednakog tretmana mogle čak i ostvariti značajnu prednost pred muškarcima, ali se u društvu mora razviti svijest koja će podupirati takav razvoj.
Svim mogućim rečenicama koje se tiču kupovine, odjeće i zabave, a izgovaraju ih dječje igračke, proizvođači bi mogli dodati još jednu: "Dostojevski rastura!" (V.K.)
Izvor:
Economist
