Mladima je važna visina plaće, ali ih također zanimaju i ostale pogodnosti, kojima će poslodavac pokazati koliko cijeni njihovo zalaganje
Generaciju Y čine mladi, rođeni nakon 1980. godine. Iako ih često krase ne baš poželjni epiteti, neki britanski stručnjaci ističu da se današnji mladi ne razlikuju previše od prijašnjih generacija, već samo glasnije izražavaju svoje želje.
Osim toga, njihov odnos prema poslu nije toliko uvjetovan dobi i radnim iskustvom, već okruženjem u kojem odrastaju.
I ostali mijenjaju poslove
Jedan od uvriježenih mitova je mišljenje kako generacija Y često bezrazložno mijenja poslove. Rezultati jednog britanskog istraživanja pokazali su da je ta pretpostavka kriva, budući da mladi ne mijenjaju poslove više od ostalih generacija. Dapače, većina mladih u tom je istraživanju navela kako na prvom poslu misle ostati između četiri i pet godina.
Simon Walker, direktor u kompaniji Talentsmoothie, proveo je istraživanje u jednoj velikoj britanskoj banci u kojoj su se menadžeri žalili da novi radnici ne rade dovoljno.
Utvrđeno je da je glavni problem nisu bili zaposlenici, već – radno vrijeme. Naime, menadžeri su istaknuli kako su oni na početku svoje karijere radili od 7 ujutro pa sve do mraka, dok sadašnji zaposlenici rade "samo" od 9 do 17 sati.
Važnije je međutim, da su svi zaposlenici koji su sudjelovali u istraživanju uspješno izvršavali svoje radne zadatke u zadanom vremenu. Dakle, zaključak je da mladi ne rade manje, već ima je radno vrijeme ograničeno, a o njima samo ovisi hoće li u tom vremenu uspjeti završiti zadatke.
Sustav nagrađivanja
Još jedna karakteristika koja odlikuje mlade zaposlenike je sustav poticaja prema kojima djeluju. Naime, generaciji Y je važna visina plaće, ali ih također zanimaju i ostale pogodnosti, kojima će poslodavac pokazati koliko cijeni njihovo zalaganje. Ako pak smatraju da njihov rad nije dovoljno vrednovan, ubrzo će potražiti novi posao.
Međutim, poslodavci moraju smisliti inovativne motivacijske alate, budući da "većina mladih još ne razmišlja o dopunskom mirovinskom ili zdravstvenom osiguranju", ističe Ron Eldrige, direktor u kompaniji TalentDrain. "Draže im je ako dobiju nekoliko slobodnih dana da odu na snowboarding", zaključuje on.
Neka rade na svoj način
Mladi su odrasli na novim tehnologijama, pa ih žele koristiti i u radu, budući da im one omogućavaju da budu brži i kreativniji. Zastarjeli način rada im ne odgovara, ističu stručnjaci.
"Za nas koji smo navikli raditi na taj stari način, ovaj kreativan kaos može se činiti kontraproduktivnim", ističe Simon Walker. No, mladima treba vjerovati i pustiti ih da rade na svoj način, ako posao obavljaju uspješno.
Najveći izazov za menadžere je zapravo utvrditi što očekuju od novih zaposlenika te im to predstaviti na odgovarajući način. Ako uvide kako će im rad na novom projektu ili dodatna edukacija koristiti, te će tako moći napredovati, mladi će pristupiti novim zaduženjima kao izazovu, a ne kao obavezi.
Mlađim radnicima treba dati što požele, ali treba ih navesti da to i zarade. Znači, poslodavac je svakako dužan nagraditi mladog zaposlenika, ali mu mora jasno reći da je nagradu zaslužio svojim radom te ubuduće mora postizati još bolje rezultate, želi li i dalje biti nagrađivan. (D. P.)
Izvor:
The Times
