Iako radnici u SAD-u i Japanu godišnje odrade najviše sati, oni nisu najproduktivniji
Iako im država garantira 18 dana godišnjeg odmora, a mnogi od njih imaju pravo i na dulji odmor, većina zaposlenika u Hrvatskoj nezadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora. S druge strane, Amerikanci, koji su prema istraživanju Međunarodne organizacije rada najmarljiviji zaposlenici u industrijaliziranim zemljama (rade blizu 2000 sati godišnje) imaju prosječno samo 10,2 dana godišnjeg, što ugovaraju direktno s poslodavcem, bez zakonske zaštite.
Osim toga, tamošnji radnici pravo odlaska na godišnji stječu tek nakon tri godine rada kod istog poslodavca, za razliku od brojnih europskih zemalja u kojima se to pravo ostvaruje već u prvoj godini.
Uz rame SAD-u, nalazi se Japan gdje radnici godišnje odrade malo manje od 1900 sati, ali imaju znatno duži prosječni godišnji od 17,5 dana. Britanci godišnje u prosjeku rade 1.731, a Francuzi 1.651 sat. Međutim, marljivost ne znači nužno i produktivnost, piše Poslovni dnevnik.
Norvežani najproduktivniji
Dakle, iako Amerikanci rade najviše, tamošnji zaposlenici po satu proizvode vrijednost od 35,90 dolara, čime se nalaze na drugom mjestu svjetske ljestvice produktivnosti. Nižu produktivnost imaju čak i Japanci, koji po satu proizvode 25,61 dolar.
Za razliku od njih, produktivnije zaposlenike imaju zemlje u kojima su radni propisi humaniji, radni tjedan kraći, a godišnji odmori duži.
U tome prednjače zemlje Sjeverne Europe, a posebno Norveška, koja je u istraživanju zauzela prvo mjesto budući da norveški radnici po satu proizvode vrijednost od 37,44 dolara. Oni također, za razliku od Amerikanaca, imaju minimalno 25 dana godišnjeg odmora, iz čega se naslućuje da odgovornije zaposlenike pogodnosti potiču na svrsishodniji rad.
Rumunji stvaraju najmanju vrijednost
Još je bolji primjer Francuska, gdje radnici unatoč skraćenom radnom tjednu od 35 sati i godišnjem odmoru u trajanju od 25 do 30 dana, po satu stvaraju 35,09 dolara vrijednosti, čime se nalaze na četvrtom mjestu svjetske ljestvice. Ispred njih se nalazi Luksemburg gdje radnici po satu stvaraju 35,72 dolara vrijednosti.
Ipak, neke regije u Europi imaju još kraći radni tjedan, a najkraći je u nizozemskom Groningenu, u kojemu se radi samo 30 sati. Budući da tamošnji radnici po satu proizvode čak 70 dolara vrijednosti, zaključak je ta takvi uvjeti rada potiču radnike na još savjesnije obavljanje svojih radnih obaveza. Kratak radni tjedan, ispod 35 sati, na snazi je i u drugim krajevima Nizozemske te u njemačkim gradovima Bremenu, Münsteru i Detmoldu.
S druge strane, znatno niža produktivnost zabilježena je u Grčkoj, gdje se radi od 40 do 45 sati tjedno, u istočnoj Rumunjskoj, sjevernoj Bugarskoj, Češkoj, Sloveniji, Latviji te u nekoliko poljskih regija. Najnižu produktivnost imaju radnici u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, uz granicu s Moldavijom, od samo 3 dolara na sat. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
