Pripremite se za pristup većoj bazi podataka, sve kasnije umirovljenje i smjenu generacija
Financial Times je sastavio popis ključnih faktora koji će u bliskoj budućnosti promijeniti gospodarske, financijske ali i društvene odnose. Navest ćemo neke od njih.
Jedna od najzanimljivijih tema u tehnologiji posljednjih nekoliko godina jest pojava "cloud computinga" ("programskih rješenja u oblacima"). O čemu je tu točno riječ i kako će to promijeniti naše živote?
Dva su bitna dijela za razumijevanje ove platforme. Prvi se tiče brzine obrade i pohrane podataka koji se premještaju s individualnih računala na masivne, centralizirane računske centre. To industriji omogućuje obradu velikih količina podataka, a moć superračunala postaje primjenjiva na svakodnevnim zadacima, npr. analizi prometnih obrazaca nekoga grada, kako bi se predvidjelo gdje će se pojaviti zastoji, piše Poslovni dnevnik.
Drugi se dio odnosi na milijarde pametnih osobnih uređaja, poput pametnih telefona i prijenosnih računala koji se mogu priključiti na centralizirani izvor preko interneta. To znači da će se i pojedinci (a ne samo kompanije i vlade) moći okoristiti ovim informacijskim "oblacima".
To nas pak, zbog dostupnosti velike količine informacija i mogućnosti obrade podataka po niskoj cijeni, može dovesti do novih otkrića. Istraživačima će na raspolaganju biti dosad nezamisliva količina podataka, zbog čega su moguća i revolucionarna otkrića u znanosti. I drugo, ništa manje važno, osobni uređaji će postat superpametni jer će se moći koristiti "oblacima".
Stariji od 50 novi pokretači gospodarstva
Ovo će desetljeće obilježiti dugotrajniji rad starijih ljudi. Naime, osim što su neke vlade povisile minimalnu dob za starosnu mirovinu, niske kamatne stope i propast mirovina s definiranim naknadama, znači da mnogi ljudi u dobi od 65 godina neće imati dovoljno novca za uživanje u poznim godinama. Stoga će biti prisiljeni nastaviti raditi kako bi spojili "kraj s krajem". To bi pak, moglo promijeniti lice biznisa tako što bi sve više osoba moglo početi raditi za sebe.
Nedavno istraživanje Standard Lifea pokazalo je da se svaki šesti Britanac između 46. i 65. godine, želi upustiti u nove poslovne pothvate, a ne umiroviti. Stoga je brojka otvaranja potencijalnih tvrtki čak 7 puta veća u odnosu na generaciju njihovih očeva, a mogla bi značiti i do milijun novih tvrtki u Britaniji. Glavno oružje te grupe ljudi biti će iskustvo, znanje i mreža poznanstava, a vjerojatno će imati više vremena i ušteđenog novca nego sadašnji poduzetnici.
Naime, u današnje vrijeme, osobe koje pokreću vlastite tvrtke čine to u prosjeku između 30. i 45. godine, a u to su vrijeme okupirani odgojem djece, otplatom kredita,… Ova starija generacija s druge strane, vjerojatno više neće imati takvih odgovornosti, a htjet će biti bliski s ljudima svih generacija, od kupaca preko dobavljača do partnera i zaposlenika. Stoga je vrlo lako moguće da upravo generacija starijih od 50 godina ponovno pokrene gospodarstvo.
"Generacija X" dolazi na čelne pozicije
Na prijelazu tisućljeća uobičajena pravila "senioriteta" na poslu nekako su zaobišla radnike u dvadesetima i ranim tridesetima. Internetski bum omogućio je gomili mladih ljudi, nazivanih generacijom X, da dosegnu društveni status i bogatstvo nevjerojatnom brzinom. Ipak, ujesen 2009. godine iluzija se odjednom urušila – mladi su morali počinjati od najnižih stepenica.
Međutim, dobra vremena opet su pred tim ljudima, danas u tridesetima i ranim četrdesetima, jer bi statistički u sljedećih deset godina trebali doći do vrhunca svoje karijere. Što to znači za korporativni život? Često doživljavani ironičnima i povučenima u vlastiti svijet, za radnike "generacije X" teško se može reći da su pravi vođe. No prema Tamari Erickson, autorici knjige "What's next, Gen X?", taj nedostatak ideologije može biti prednost u rješavanju modernih izazova.
Postavlja se pitanje, hoće li im njihov opušteni stav pomoći da se bolje nose s razočaranjima na poslu? Naime, opasnost "generaciji X" prijeti s dvije strane: možda će se stariji, "baby boomeri", i uspjeti zadržati na poziciji moći, ali već im prijeti i mlađa, "generacija Y", koja je rasla uz digitalnu tehnologiju i koja ne poštuje hijerarhiju. Danas jesu pogođeni krizom, no nakon oporavka, ti bi mladi ljudi svojim potrebama mogli naštetiti nastojanjima "generacije X".
Uspon novih divova
Uzdizanje Kine, Indije, Brazila i drugih zemalja u razvoju, u poslovnoj zajednici svakodnevno se prati. Čak i ako su neke prognoze prenapuhane, prisutnost tih država mijenja način na koji uređena gospodarstva zrelih tržišta razmišljaju. Na obzoru se pojavio val novih moćnih natjecatelja koji spuštaju cijene dobara i usluga do zapanjujuće niskih iznosa.
Stoga će razvijene zemlje morati postati učinkovitije i povećati produktivnost. Glavni menadžerski slogan sljedećih godina biti će: "učiniti više s manje". Osim kompeticije zemalja u razvoju, na tu ideju utječe i faktor ekološke održivosti. Naime, kompanije će doslovno morati proizvoditi više, upotrebljavajući sve manje energije. Tu nije riječ samo o privatnom sektoru, pa će i duboko zadužene vlade nastojati izvući maksimum iz radnika. Naime, politički je bitno da se javne službe održavaju i u vremenima rezanja budžeta – čak i poboljšavaju.
No, je li "činiti više s manje" nemoguć zadatak? Ne nužno. Samo je potrebno pronaći bolji način za izvršavanje zadataka. Nove tehnologije omogućavaju nove pristupe, a ljudi postaju prilagodljiviji. Pa ipak, neprestani zahtjev za proizvodnjom "više s manje" može završiti štetno, a kvaliteta rada pod takvim okolnostima, teško će biti ravnomjerno visoka. (V. K.)
Izvor: Poslovni dnevnik
