Bijes javnosti zbog korporativnih skandala, bankarskih bonusa, zagađivanja okoliša ili svakodnevnih prosvjeda radnika učinili su poslovnu etiku atraktivnom studentima i budućim profesionalcima koji ne žele jednoga dana biti percipirani kao "loši dečki i cure".
"U času kada stupam među članove menadžerske profesije, svečano obećajem da ću svoj život staviti u službu humanosti. Svoje ću znanje obavljati savjesno i dostojanstveno. Najvažnija će mi briga biti dobrobit moga klijenta. Poštovat ću tajne onoga tko mi se povjeri..."
Mnogi koji se nose s teškoćama u kriznim vremenima voljeli bi da menadžeri i financijaši upravo ovako završavaju svoje studije, međutim, ovo su tek malo modificirane prve rečenice Hipokratove zakletve, koju vjerno polaže svaki novi liječnik, a prva mu je obveza svome pacijentu ne učiniti ništa nažao.
Međutim, upravo se među poslovnim školama i studijima počelo raditi na novim načelima koja naglašavaju odgovornost menadžera i bankara prema društveno odgovornom ponašanju i etičkom poslovanju. Najprestižnija svjetska sveučilišta poput Harvarda i Columbije održavaju kolegije na temu etike u poslovanju, a njihovi diplomci potpisuju zakletvu sličnu Hipokratovoj, piše Kristina Kardum u Lideru.
Bijes javnosti zbog korporativnih skandala, bankarskih bonusa, zagađivanja okoliša ili svakodnevnih prosvjeda radnika učinili su poslovnu etiku atraktivnom studentima i budućim profesionalcima koji ne žele jednoga dana biti percipirani kao "loši dečki i cure".
Vjeruje se da je prva poslovna škola koja je počela s polaganjem zakletve za profesionalnu etiku bila Thunerbird School of Global Management. Zakletva koju su sastavili sami studenti zasnovana je na politici škole da budući globalni menadžeri moraju pridonijeti stvaranju društvenih vrijednosti te lokalnom i globalnom održivom razvoju. Svake je godine potpisuju stotine ljudi diljem svijeta.
Prošle su godine na sličnom projektu počeli raditi diplomci s Harvard Business School. Njihov MBAoath.org okuplja studente, diplomce i profesionalce iz više od 250 škola na svijetu. U toj se udruzi nadaju da će zakletva napraviti razliku u životu MBA diplomaca, da će podići profesionalne standarde te poboljšati sliku javnosti o menadžerskom sloju. Fakulteti koji još nemaju zakletvu aktivno rade na pitanjima poslovne etike kroz srodne kolegije. Među liderima je Poslovna škola u Kopenhagenu, međunarodno poznata po fokusu na društveno odgovorno poslovanje gdje studenti slušaju cijeli klaster predavanja na tu temu.
Na MBA programu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kolegij koji pokriva pitanja poslovne etike i ne postoji. Sudeći prema iskustvima Paula Stubbsa s Ekonomskog instituta, u Hrvatskoj je pitanje društveno odgovornog poslovanja termin koji tek dobiva na važnosti. "U obrazovnom smislu društveno odgovorno ponašanje je u ranim fazama napretka i u zaostatku s dobrom međunarodnom praksom. No ohrabruje činjenica da je tijekom posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj održano nekoliko konferencija na kojima su pitanja DOP-a bila glavna tema za istraživače i profesionalce. Usprkos ome, domaća je literatura nedostatna pa se većim dijelom oslanjamo na strane autore", kaže Stubbs.
Kroz kolegije koji se bave poslovnom etikom i društveno odgovornim poslovanjem na danas aktualnim pitanjima aktivno se radi i predaje na domaćim školama. "Kolegij na IGBS-u istražuje posljedice poslovnih aktivnosti na društvo u današnjem globaliziranome svijetu. Nakana je staviti naglasak na važnosti koju kompanije posvećuju dionicima umjesto dioničarima, kao i na novu paradigmu trostruke osnove (eng. triple bottom line): ljudi, planeta i profita. Dakako, pritom se posebno ističe korporacija u tranzicijskim zemljama, posebice u Hrvatskoj", objašnjava prof. Stubbs. (A. P.)
Izvor:
