Svaki tim prolazi, od nastanka do završetka rada, kroz nekoliko standardnih faza koje se izmjenjuju kako članovi tima postepeno uče nositi se s emocionalnim i grupnim pritiscima u timu.
U fazi formiranja tima (forming) članovi tima se okupljaju, upoznaju jedni s drugima i sa zadatkom. Oprezno ispituju granice prihvatljivog ponašanja, nastojeći postići prihvaćanje ostalih članova tima.
Sljedeća faza je tzv. komešanje (storming), najteža faza razvoja tima. Utvrđuju se smjerovi akcije, donose se ključne odluke, određuju načini komunikacije i odnosi autoriteta i podređenosti. Članovi tima sada shvaćaju složenost i težinu zadatka i mogu postati nestrpljivi, kriviti druge ili se svađati s drugima o najboljem smjeru akcije. Pri tome se u rješavanju problema uglavnom oslanjaju samo na vlastito iskustvo i stručnost, često se odupirući suradnji s drugima.
U trećoj fazi dolazi do usvajanja timskih normi (norming). U ovoj se fazi, koja se naziva i faza zrelosti, članovi pomiruju, definiraju temeljna pravila i norme, i prihvaćaju svoje uloge. Emocionalni konflikt se smanjuje, a suparnički odnosi postaju sve više suradnički.
U fazi izvedbe (performing) tim se smiruje, odnosi i očekivanja su poznati. Počinje se dijagnosticirati i rješavati problem i implementirati rješenje. Članovi tima prihvaćaju tuđe slabosti i jake strane te počinju raditi zajedno. Ponekad se, pri kraju rada tima, javlja i faza žalovanja (mourning). Članovi tima znaju da će uskoro obaviti zadatak i rastati se, što može dovesti do jednog od dva moguća ishoda.
U jednom, članovi zajednički čine posljednji veliki napor da bi dovršili posao, zbog čega se efektivnost tima povećava. U drugom, članovi tima mogu početi otezati s izvršenjem zadatka jer se ne žele rastati i prekinuti odnose koje su stvorili te zakoračiti u nesigurnu budućnost. Zadatak je voditelja tima da spriječi drugi, a potakne prvi, produktivni ishod faze žalovanja.
Inicijalna faza razvoja tima obuhvaća pažljivi odabir članova. Pri tome se koriste razne metode da bi se ispitale osobine pojedinih članova i odredila njihova međusobna kompatibilnost. To mogu biti intervjui, u kojima se procjenjuje ima li pojedinac osobine koje pogoduju timskom radu (sposobnost učenja, tolerancija na stres, spremnost na rizik). Često se koriste i različiti testovi kognitivnih sposobnosti te upitnici ličnosti.
