Kvaliteta studiranja

U vrijeme kada maturanti odlučuju o odabiru budućeg fakulteta, jedna od odluka koju trebaju donijeti je i ona žele li studirati na privatnom učilištu ili javnom fakultetu. Portal EduCentar (www.EduCentar.net) proveo je tijekom svibnja 2010. na uzorku od gotovo 800 studenata istraživanje o kvaliteti studiranja na privatnim učilištima i javnim fakultetima. Cilj istraživanja bio je usporediti kvalitetu studiranja, prednosti i mane privatnih, donosno javnih visokoobrazovnih ustanova te saznati koliko su svojim fakultetima zadovoljni sami studenti.

Od studenata koji su sudjelovali u istraživanju, njih 78% studira na privatnim učilištima, a 22% ispitanika studira na javnim fakultetima. Od ispitanika koji studiraju na javnim fakultetima, njih 37% studira na Ekonomskom fakultetu te još toliko na Pravnom fakultetu dok 6% ispitanika studira na Filozofskom fakultetu, a po 4% na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, odnosno na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu.

Na pitanje zašto su se odlučili za javni, a ne za privatno učilište većina ispitanika navodi financijske razloge i nepostojanje privatnih učilišta željenog usmjerenja, ali i to da su javni fakulteti više cijenjeni prilikom traženja posla.

Od ispitanika koji studiraju na privatnim učilištima, njih najviše (62%) studira na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, na Visokoj poslovnoj školi Libertas studira 28% ispitanika, a ostala, učilišta i visoke škole zastupljeni su u manjoj mjeri. Na pitanje zašto su se odlučili na studiranje na privatnom učilištu, a ne na javnom fakultetu studenti su većinom navodili prednosti privatnih učilišta nad javnim fakultetima.

'Radi se u malim grupama, a profesori su većinom stručnjaci koji imaju vlastite tvrtke tako da razumiju ono što predaju. Visok je postotak međunarodne razmjene i posebnih mogućnosti odlaska na razna studentska putovanje diljem svijeta. Profesori znaju sve svoje studente imenom i prezimenom i daju najboljima preporuke za posao. Na diplomskom studiju predaju predavači s renomiranih stranih fakulteta, naglasak je na seminarima i samostalnim istraživanja te na praktičnom radu a manje na teoriji kao na javnim učilištima. Profesorima i asistentima se uvijek možete obratiti i biti sigurni da će vam vrlo rado pomoći u rješavanju problema.' – komentar ispitanika privatnog učilišta

Niti ispitanici s javnih niti s privatnih učilišta ne smatraju da je fakultet na kojem studiraju lagan, iako studenti javnih fakulteta težinu polaganja ispita procjenjuju nešto većom nego što to čine ispitanici privatnih učilišta. Tako 14% ispitanika javnih fakulteta smatra kako je na njihovom fakultetu jako teško položiti ispit, dok ih trećina (33%) smatra kako je teško položiti ispit. Za razliku od toga svega 1% studenata privatnih učilišta smatra kako je na njihovom učilištu jako teško položiti ispit, dok 20% smatra da je teško. Srednje teškim prolazak na ispitima procjenjuje 47% studenata javnih i čak 71% studenata privatnih učilišta.

Bez obzira studiraju li na javnom fakultetu ili privatnom učilištu, najviše ispitanika (prosječno 52%) očekuje da će studirati pet godina. Da će studirati (ili su studirali) četiri godine izjavilo je 24% ispitanika s privatnih fakulteta i 7% ispitanika s javnih fakulteta. Šest ili više godina studirati će (studiralo je) 39% ispitanika s javnih i svega 8% s privatnih učilišta. Ovakvo stanje potvrđuje i podatak kako je gotovo trećina studenata javnih fakulteta ponavljala neku od godina, dok je na privatnim učilištima svega 4% studenata ponavljalo godinu.

Studenti privatnih učilišta općenito su zadovoljniji svim aspektima studiranja u odnosu na studente javnih fakulteta. Općenito, jako zadovoljnih i zadovoljnih svakim aspektom studiranja na privatnim učilištima ima između 85% i 95%. Ispitanici javnih fakulteta najzadovoljniji su dostupnošću literature i asistenata/nastavnika za konzultacije (njih 70%), dok je istim aspektima zadovoljno 92% ispitanika privatnih učilišta.

Ispitanici javnih fakulteta najmanje su zadovoljni kvalitetom praktične nastave – njih svega 16% je zadovoljno ovim aspektom studiranja, dok je istim zadovoljno čak 87% studenata privatnih fakulteta. Ispitanici privatnih učilišta najzadovoljniji su dvosmjernom komunikacijom s profesorima (njih 95% je zadovoljno) te dostupnošću profesora za konzultacije (94%).

Razmatrajući prednosti i mane studiranja na svojim fakultetima, kao prednosti studiranja na javnim fakultetima većina ispitanika je navela priznavanje diplome od strane poslodavaca i financijski prihvatljivu cijenu studiranja. Neki studenti kao prednost javnog fakulteta naveli su i 'jednakost' pred profesorima te veću konkurenciju među studentima. Glavni nedostatak studiranja na javnim fakultetima prema mišljenju studenata je preveliki broj studenata u grupama i premali broj profesora. Kao drugi veliki nedostatak studenti navode manjak praktične nastave.

'Mogući nedostatak je nedovoljna komunikacija između studenta i profesora. Profesori se ne mogu posvetiti studentima u istoj mjeri kao profesori na privatnim fakultetima.' - komentar ispitanika javnog fakulteta

Kao glavnu prednost privatnih učilišta studenti navode dobru komunikaciju s profesorima te usvajanje praktičnog znanja. S druge strane, kao najveću manu privatnih učilišta studenti navode nepriznavanje diplome od strane poslodavaca i drugih studenata te općenito predrasude prema privatnim fakultetima i studentima koji ga studiraju.

'Često nepostojanje dovoljno strogih kriterija za prolaz. Drugim riječima, ako se jako puno trudiš i ako se jako malo trudiš svejedno ćeš proći (iako naravno ne s istom ocjenom), ali kriteriji bi u svakom slučaju trebali biti stroži. Premala usmjerenost na znanstveno-istraživački rad i prakse, kvaliteta seminarskih i diplomskih radova nije dovoljno visoka i na nju se ne polaže dovoljno pažnje.' – komentar ispitanika privatnog učilišta

Stipendije su u većoj mjeri tražili studenti javnih fakulteta. Čak 82% studenata privatnih učilišta nikada nije aktivno tražilo stipendiju, dok stipendiju nije tražilo i 55% studenata javnih fakulteta. Stipendiju je primalo (ili prima) 30% studenata javnih i svega 11% studenata privatnih učilišta.

Iako su upoznati s mogućnostima primanja domaćih stipendija, većina studenata i javnih fakulteta i privatnih učilišta uglavnom nije tražila stipendiju za studiranje u inozemstvu (92% studenata privatnih i 85% studenata javnih fakulteta). No, iako stipendije za inozemstvo uglavnom nisu tražili, zanimljivo je kako bi gotovo polovica studenata javnih fakulteta (njih 45%) studirala u inozemstvu da ima stipendiju. S druge strane, na studiranje u inozemstvu o vlastitom trošku spremno je 30% studenata privatnih i svega 8% studenata javnih fakulteta, dok bi 31% studenata javnih i 23% studenata privatnih učilišta željelo studirati u inozemstvu, ali si to ne mogu financijski priuštiti.

Unatoč (ne)zadovoljstvu kvalitetom studiranja, da ponovno imaju priliku upisati fakultet većina bi ispitanika odabrala isti, s time da su ispitanici privatnih učilišta nešto sigurniji u svoj izbor pa bi njih 89% donijelo istu odluku, dok bi isti fakultet ponovno upisalo i 72% ispitanika javnih fakulteta. Iako 28% studenata javnih fakulteta nije zadovoljno svojim izborom i danas bi upisalo neki drugi studij, niti jedan od njih nije naveo kako bi to bio neki od privatnih učilišta, a svega nekoliko studenata privatnih učilišta danas bi radije upisalo javni.

Download cijelog teksta (pdf)