Rezultati istraživanja o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije pokazuju kako 69% hrvatskih poslodavca smatra kako njihovi zaposlenici moraju razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine. 56% poslodavaca smatra da zaposlenici moraju razvijati vještine vođenja, 53% - prodajne vještine, 49% - vještine timskog rada, 47% - vještine managementa, a 44% - znanje stranih jezika. 40% poslodavaca se odlučilo za: napredne informatičke tečajeve, management - upravljanje ljudskim resursima i znanje o osobnoj učinkovitosti. 33% smatra da je potrebno razvijati vještine upravljanja stresom, 31% - upotrebu uredskih aplikacija (MS office i slično), 27% - nova marketinška znanja, 18% - financije, a svega 2% - vođenje tajničkog poslovanja.
Istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije na području Republike Hrvatske provedeno je tijekom rujna i listopada 2005. godine na uzorku od 1.501 posloprimca i 45 poslodavaca.
MojPosao, centralno mjesto hrvatskog tržišta rada, istraživanje je proveo za potrebe EduCentra, centralnog informacijskog mjesta za ponudu i potražnju cjelokupne edukacije u RH, a uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Zaposlenike sljedećih struka, za svoje radno mjesto "odlično" ili "vrlo dobro" osposobljenima svojim formalnim obrazovanjem smatra:
- 50% poslodavaca za tehničke struke;
- 65% poslodavaca za ostale inženjerske struke;
- 59% poslodavaca za ekonomiju - financije;
- 65% poslodavaca za ekonomiju – ostalo;
- 56% poslodavaca za telekomunikacijske struke;
- 33% poslodavaca za pravne struke.
- Sljedeći alarmantni podaci pokazuju neadekvatnost školskog sustava u RH. Da za sljedeće struke formalno obrazovanje nije zaposlenike u zadovoljavajućoj mjeri dobro osposobilo ("nije ih dobro osposobilo" ili "više im je štetilo nego koristilo") smatra:
- 56% poslodavaca za administrativne pozicije;
- 47% poslodavaca za struke trgovačkog posredništva;
- 41% poslodavaca za ekonomiju - financije;
- 35 % poslodavaca za ekonomiju – ostalo;
- 40% poslodavaca za upravna zanimanja.
- Grafikon 1.
Koliko smatrate da je formalno obrazovanje osposobilo Vaše zaposlenike sljedećih struka:
(za uvećanje kliknite na sliku)
Za 89% poslodavaca e-learning je atraktivna opcija za učenje. Pri tome, 9% ih e-learning smatra atraktivnijim od klasičnog učenja; 40% atraktivnim ali kao komplement klasičnom učenju; 40% atraktivnim, ali manje od klasičnog učenja.
Grafikon 2.
Preferirate li e-learning metodu učenja za svoje zaposlenike?
(za uvećanje kliknite na sliku)
Ulaganje u edukaciju mnogi danas smatraju jednim od najboljih načina investiranja. Naime, 36% Hrvatskih poslodavaca se u potpunosti slaže da je ulaganje u profesionalno obrazovanje zaposlenika najisplativije ulaganje, 44% poslodavaca se slaže, a 18% se donekle slaže. Svega 2% poslodavaca se niti slaže, niti ne slaže s gornjom tezom.
Grafikon 3.
Slažete li se s tezom da je ciljano ulaganje u profesionalno obrazovanje zaposlenika najisplativije ulaganje u poslovanju?
(za uvećanje kliknite na sliku)
Smatraju li poslodavci da dovoljno ulažu u edukaciju svojih zaposlenika? Više od polovice poslodavaca njih 51% smatra da ulaže u edukaciju svojih zaposlenika ali ipak nedovoljno. Iako su mišljenja kako je njihovim zaposlenicima edukacija potrebna, 22% poslodavaca smatra kako ne ulažu dovoljno. Također, 22% poslodavaca ulaže točno koliko im je potrebno, a 4% smatra da ulaže i više nego što je njihovom zaposlenicima potrebno.
Nasuprot ovome posloprimci tvrde kako poslodavci ne ulažu dovoljno u njihovu edukaciju. 71,7% poslodavaca nema uopće ili ima svega 1 sat edukacije mjesečno koju plaća poslodavac. Samo 13,3% posloprimaca ima plaćeno 1 do 3 sata profesionalne edukacije mjesečno o trošku poslodavca, dok za 5,2% posloprimaca poslodavac plaća 3 do 5 sati edukacije mjesečno.
Zanimljivo je kako bi 86% posloprimaca participiralo u trošku svoje edukacije, kada bi njihov poslodavac platio ostatak. 31,4% iznosi prosječni udio s kojim bi posloprimci participirali u trošku.
Omjer participiranog iznosa za edukaciju ovisi i o godinama radnoga iskustva posloprimaca. Tako se sa porastom godina radnoga iskustva posloprimaca povećava i postotak sudjelovanja u cjelokupnom iznosu za vlastitu edukaciju, naime posloprimci do 18 godina radnoga iskustva su spremniji sudjelovati sa do 50% iznosa vrijednosti cjelokupne edukacije, dok posloprimci iznad 18 godina radnoga iskustva svoju spremnost sudjelovanja u trošku edukacije izražavaju manjim postotcima.
