Treba li podastrijeti i kakve dokaze u slučaju da se želi podnijeti tužba državnom inspektoratu i u kojem slučaju je taj isti inspektorat dužan intervenirati te u kojem roku. Sve to lijepo zvuči u zakonima, ali u stvarnosti... Imate li kakvih podataka o tome koliko ima takvih tužbi i kako su riješene? Što ako vlasnik otvoreno prijeti uposlenima da ne smiju biti članovi niti jednog sindikata? Svi potpisuju ugovor na 6 mjeseci bez ikakve garancije za produljenjem?
Dakle, inspekciji rada ne treba podnositi posebne dokaza (ali ako ih imate možete ih priložiti), a inspekcija će reagirati u pravilu na svaku prijavu.Iako u Zakonu o državnom inspektoratu nije propisan rok unutar kojeg inspekcija rada mora reagirati, smatra se da je inspekcija dužna reagirati u roku 30 dana, što je općeniti rok iz propisa o upravnom postupku. U svakom slučaju, u praksi inspekcija reagira dosta brzo.
Inače, inspekciji rada se ne podnose tužbe, nego prijave, a inspekcija radi nadzor nad primjenom zakona, i to u prvom redu onih odredbi koje su predviđene kao prekršaj. Treba znati da inspekcija rada ne može nadomještati sud, stoga ne rješava slučajeve npr. neisplate plaća ili otkaza, na način da može naložiti poslodavcu isplatu plaće ili vraćanja radnika na rad, budući o tome može odlučivati jedino sud.
Ustanovi li inspekcija kršenje zakona podnijet će prekršajnu prijavu prekršajnom sudu.
Kazne iz Zakona o radu iznose od 10.000 do 30.000 kuna za poduzeće i od 3.000 do 10.000 kuna za direktora.
Ne raspolažemo podacima o broju nadzora i rezultatima toga nadzora, ali ocjenjujemo da je rad inspekcije i efikasan i vrlo koristan.
Prijetnje poslodavca radnicima da ne smiju biti članovi sindikata, su naravno zabranjene i protivne ne samo zakonu, već i Ustavu RH te konvencijama Međunarodne organizacije rada. O navedenim prijetnjama također biste mogli obavijestiti inspekciju rada. Naravno, usprkos prijetnji poslodavca smijete se učlaniti u sindikat i zbog toga ne smijete trpjeti nikakve štetne posljedice. Osim toga možete se učlaniti u sindikat, a da poslodavac to ne zna.
Što se tiče ugovora o radu na određeno vrijeme, za takav ugovor poslodavac mora imati zakonski razlog. Sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme bez razloga predviđenih u Zakonu o radu također predstavlja prekršaj. Osim toga ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklapati najdulje do 3 godine, a produljivanje preko toga roka je također prekršaj.
Držim da postoji i mogućnost, u slučaju kad ugovor o radu na određeno vrijeme nije sklopljen u skladu sa zakonskim uvjetima, dokazivanja da se u stvari radi o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme, ali takvo što ne bilo jednostavno.
Preporuka:
