Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Povrat novca za specijalizaciju u slučaju otkaza i najduži mogući otkazni rok

Zaposlio sam se kao pripravnik, s probnim rokom od 6 mjeseci, koji je upravo istekao. Prilikom zapošljavanja potpisao sam ugovor na 4 godine, jer je to bio uvjet, budući pohađam mnoge specijalizacije. Cijene pojedinih specijalizacija su specificirane, ali su manje nego u stvarnosti. U slučaju otkazivanja posla moram firmi vratiti ukupan iznos novca za sve specijalizacije. Želim otkazati posao i spreman sam vratiti novce za već završene specijalizacije. Zanima me da li moram poslodavcu vratiti novce i za specijalizacije koje nisam još pohodio? Da li vrijede cijene iz ugovora ili stvarne te da li sam dužan platiti i PDV na iste?
Koliki je najduži mogući otkazni rok od strane poslodavca, obzirom da imam 7 mjeseci radnog staža i VSS, jer poslodavac mi ne želi predočiti unutarnji pravilnik firme. Mogu li dati otkaz iz inozemstva i kako, obzirom da sam na poslovnom putu i od kada počinje teći otkazni rok?

Kao što je rečeno, da bi se moglo preciznije odgovoriti na Vaše pitanje, bilo bi neophodno vidjeti Vaš ugovor.

Međutim, prema onome što ste naveli, u slučaju otkaza ugovora o radu dužni ste platiti ono što je ugovoreno ugovorom o radu. Ako su ugovoreni manji iznosi specijalizacija od stvarnih dužni ste nadoknaditi te ugovorene iznose, jer je poslodavac sam odredio iznose. Isto vrijedi za PDV, tj. dužni ste platiti onaj iznos koji piše u ugovoru, bez obzira na PDV.

Nesporno je da ste dužni platiti za specijalizacije koje ste pohađali. Što se tiče troškova specijalizacija koje niste pohađali, kako sam razumio iz Vašeg pitanja, ugovorom je određeno da biste u slučaju prestanka ugovora o radu, trebali platiti i te specijalizacije, koje niste niti pohađali i za koje niti poslodavac nije imao nikakav trošak. Iako mi se ovakva obveza ne čini mi opravdanom, pa na neki način niti moralnom, dužni ste je izvršiti, ako nema mogućnosti da se ugovor o radu drukčije protumači, odnosno ako nema elemenata temeljem kojih bi se ugovor mogao poništiti.

U vezi prethodnog upućujem Vas na odredbe Zakona o obveznim odnosima koje uređuju tumačenje odnosno ništavnost ugovora. Inače, odredbe Zakona o obveznim odnosima primjenjuju se i kod ugovora o radu, temeljem odredbe članka 10. Zakona o radu, koji određuje da se na sklapanje, valjanost, prestanak i drugo pitanje u vezi ugovora o radu, primjenuju opći propisi obveznog prava.

Prema članku 100. ZOO kada je ugovor sklopljen prema unaprijed odštampanom sadržaju, ili ga je pripremila i predložila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumačit će se u korist druge strane. Pri tome će se u teretnom ugovoru (kakav je Vaš), nejasne odredbe tumačiti u smislu kojim se ostvaruje pravičan odnos uzajamnih davanja. Dakle, ako ima potrebe za tumačenjem ugovornih odredaba, one se trebaju tumačiti primjenom navedenih pravila.

Također, bilo bi dobro vidjeti mogućnost poništenja ugovora ili smanjenja obveze. Naime, prema odredbi članka 141. ZOO ništav je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde, teškim materijalnim stanjem drugoga, njegovim nedovoljnm iskustvom, lakomislenošću ili zavišću, ugovori za sebe korist koja je u očitom nesrazmjeru s onim što je dao ili učinio. Umjesto poništenja ugovora, oštećenik bi mogao tražiti da se njegova obveza smanji na pravičan iznos. (Naravno, sve u vezi eventualne ništavosti i tumačenja ugovora navodim Vam samo kao informaciju, budući nisam vidio ugovor).

Što se tiče otkaznog roka, on za sedam mjeseci rada kod poslodavca iznosi dva tjedna. To je maksimalni zakonski rok kada otkaz daje radnik te poslodavac svojim pravilnikom ne može ugovoriti dulji rok.

Pri tome valja znati da se ugovor o radu na određeno vrijeme, temeljem članka 116. Zakona o radu, može redovno otkazati samo ako je takva mogućnost predviđena tim ugovorom. U protivnom ugovor bi se mogao otkazati samo izvanrednim otkazom, za koji moraju postojati zakonski razlozi. Prema tome, redovno, tj. s otkaznim rokom, ali bez navođenja razloga, mogli biste otkazati samo ako je to predviđeno Vašim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Međutim, Vi ste sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme na 4 godine, a Zakon o radu u članku 15. predviđa da se ugovor o radu na određeno vrijeme može sklopiti najduže na 3 godine, ako zakonom ili kolektivnim ugovorom nije predviđen duži rok. Prema tome, ako kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca nije predviđena mogućnost ugovora o radu na određeno vrijeme duže od 3 godine, taj dio ugovora o radu nije u skladu sa Zakonom. Stoga, budući ste sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme duže od najdužeg zakonom predviđenog trajanja takvog ugovora o radu, smatram da isti možete redovito otkazati bez obzira ako ta mogućnost nije predviđena ugovorom. Naime, držim da se odredba članka 116. Zakona o radu, koja ograničava mogućnost redovitog otkazivanja, može se primijenjivati samo u slučaju da je i ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen u skladu sa Zakonom.

Otkaz možete dati dok ste u inozemstvu na službenom putu. Otkazni rok teče od idućeg dana nakon što poslodavcu uručite otkaz, osim ako Vi sami u otkazu ne odredite nešto povoljnije za poslodavca. Ako ste na službenom putu po nalogu poslodavca, i taj službeni put računa se u otkazni rok.


Preporuka:
  • Porazgovarajte s poslodavcem i pokušajte se o svemu s njime dogovoriti. Možda se možete nagoditi da platite izvršene specijalizacije po stvarnoj cijeni, a da poslodavac odustane od ostalog.
  • Proučite svoj ugovor o radu u svjetlu navedenih zakonskih odredaba.
  • Otkažite ugovor o radu i platite poslodavcu izvršene specijalizacije, a za ostalo pričekajte eventualni sudski postupak.
  • Obratite se sindikatu.
  • MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.