Zaposlena sam u firmi koja nema potpisan kolektivni ugovor već se primjenjuje Zakon o radu. Naime, na bolovanju sam već četvrti mjesec zbog povrede kralježnice (nije povreda na radu). Imam li pravo na novčanu naknadu kao pomoć u slučajevima bolovanja dužim od 3 mjeseca, koliko ona iznosi te kojim je zakonom regulirana?
Ako je na sva ova pitanja odgovor negativan u tom slučaju možemo govoriti isključivo o primjeni odredbi Zakona o radu.Odredbe Zakona o radu ne govore o tzv. solidarnim pomoćima radniku za slučajeve kao što je npr. duže bolovanje.
Međutim, poslodavac ima mogućnost radniku u tim slučajevima (neprekidno bolovanje duže od 90 dana) jednom godišnje neopozivo isplatiti novčanu pomoć u visini do 2.500 kuna godišnje pri čemu nije nužno da svih 90 dana privremene nesposobnosti za rad bude u istoj kalendarskoj godini.
Iako, ponavljamo, to nije obveza poslodavca, zakonodavac je neizravno kroz porezne propise dao mogućnost poslodavcu da bez obveze plaćanja poreza i doprinosa radniku u za njega teškim okolnostima isplati određeni iznos.
U odgovoru na Vaše pitanje navest ću primjere u kojima su se poslodavac i sindikati dogovorili o obvezi poslodavca na isplatu solidarne pomoći u slučajevima dužeg bolovanja, a primjeri su iz zaključenih kolektivnih ugovora čija je primjena proširena na sve poslodavce u navedenim djelatnostima bez obzira imaju li sa svojim poslodavcem zaključen kolektivni ugovor odnosno imaju li pravilnik o radu.
Prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost trgovine potpora zbog bolovanja dužeg od 90 dana iznosi najmanje 2.500 kuna godišnje.
Kolektivni ugovor za djelatnost graditeljstva predviđa isti iznos u istom slučaju.
Radi bolovanja dužeg od 90 dana poslodavac je prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost drvne industrije i papirne industrije, radniku dužan isplatiti jednom godišnje solidarnu pomoć u visini neoporezivog dohotka u skladu s poreznim propisima koji važe u trenutku isplate.
Na isti način kolektivni ugovor ugostiteljstva obvezuje poslodavce u toj djelatnosti.
