Članom uže obitelji smatraju se supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supruzi, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje, očuh i maćeha, posvojitetelj o osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi i vanbračnoj zajednici. Sudska praksa nam kazuje da se baka se ne smatra članom uže obitelji.

Iako je Zakon o radu pobrojane tri okolnosti radi kojih radnik ima pravo na plaćeni dopust česti su slučajevi da poslodavci svojim aktima (pravilnikom o radu) ili kolektivnim ugovorom odrede i neke druge razloge kao opravdane za korištenje prava na plaćeni dopust.

Poslodavcu je prepušteno slobodno odrediti koliko će dana plaćenog dopusta odobriti za pojedinu potrebu radnika.

Ističemo da poslodavac nema diskrecijsko pravo odlučivanja o plaćenom dopustu radnika ali radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust nakon proteka vremena nastanka događaja temeljem kojeg ostvaruje pravo na plaćeni dopust.

Radnik koji iz bilo kojeg razloga nije pravodobno obavijestio svog poslodavca o nastanku događaja temeljem kojeg može koristiti pravo na plaćeni dopust ne može to pravo koristiti naknadno.

Ukoliko bi poslodavac radniku uskratio pravo na plaćeni dopust tj. odlučio negativno radnik bi trebao tražiti od poslodavca ostvarenje svog prava kao kada je u pitanju bilo koja druga odluka poslodavca kojom je povriježeno neko pravo radnika.

To znači da radnik mora podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava u roku od petnaest dana.

U suprotnom tužba koju bi radnik eventualno podnio sudu bila bi nedopuštena te o tom pravu sud više ne bi mogao meritorno odlučivati (Odluka Vrhovnog suda RH, Rev 1085/95 od 21.03.1996).

Ukoliko bi se radnik tijekom nastanka neke od okolnosti radi koje ima pravo na plaćeni dopust našao na godišnjem odmoru imao bi pravo zatražiti od poslodavca prekid godišnjeg odmora i priznanje prava na plaćeni dopust.

Zakon o radu odredio je također i pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja ali da bi radnik mogao ostvariti pravo na plaćeni dopust s ovog osnova potrebno je da to pravo bude uređeno kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom o radu odnosno sporazumom sklopljenim između radnikog vijeća i poslodavca.

Iako Zakon o radu ovdje izrijekom ne spominje ugovor o radu kao mogući način uređivanja prava na plaćeni dopust za vrijemeopćeg ili stručnog školovanja, nema zapreke da se ugovorom o radu riješi i ovo pitanje.

U svrhu poticanja i nagrađivanja dobrovoljnog darivanja krvi posebno je utvrđeno da radnici-dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi.

Pravo na korištenje tog plaćenog dopusta radnik može (za razliku od drugih slučajeva plaćenog dopusta) koristiti u tijeku kalendarske godine, a sukladno radnim obvezama.