Izvanredni otkaz ugovora o radu
Kada poslodavac izvanredno otkazuje ugovor o radu bit će to u pravilu radi teške povrede odredaba ugovora o radu od strane radnika, odnosno njegovog teškog skrivljenog ponašanja. Skrivljeno ponašanje radnika jedan je od razloga i za redovito otkazivanje ugovora o radu (redoviti otkaz ugovora o radu radi skrivljenog ponašanja).
Međutim bitna razlika između ove dvije vrste otkaza ugovora o radu je da kad nastupi slučaj da se ugovor otkazuje izvanredno nema obveze poštivanja otkaznog roka i posljedice odluke o otkazu (prestanak radnog odnosa) nastupaju odmah po dostavi odluke radniku.
Smatram bitnim ovdje istaknuti (a se pitanje često ponavlja) da bez obzira što se radi o izvanrednom otkazu posljedica otkaza ne može nastupiti danom donošenja odluke već danom uručivanja odluke radniku.
U Zakonu o radu nećemo naći pobrojane razloge radi kojih je opravdano dati izvanredni otkaz ugovora o radu ali u svakom slučaju uvijek je riječ o skrivljenom ponašanju bilo radnika bilo poslodavca (zavisno od toga tko daje izvanredni otkaz), a to skrivljeno ponašanje vezuje se uz teške povrede radne obveze.
Razlozi za opravdano izvanredno otkazivanje ugovora o radu uvijek će se procjenjivati u konkretnom slučaju ali uvijek polazeći od zakonske odredbe da uz uvažavanje svih okolnosti nastavak radnog odnosa nije moguć.
Zakon o radu predvidio je relativno kratki rok u kojem se može ugovor o radu izvanredno otkazati.
Radi se o roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Prije otkazivanja ugovora o radu poslodavac je u obvezi prethodno se savjetovati sa radničkim vijećem ako je utemeljeno kod poslodavca na isti način kako je to propisano i za redovito otkazivanje ugovora o radu.
Propust poslodavca da se prethodno savjetuje s radničkim vijećem čini odluku o otkazu nedopuštenom.
Bitnim još smatramo istaknuti da u slučajevima kada radnik izvanredno otkazuje ugovor o radu dužan je obrazložiti razloge otkaza (za razliku od slučajeva redovitog otkaza)
