Oni kojima je struka elektrotehnika i informacijska tehnologija, računarstvo, strojarstvo, anglistika, medicina, farmacija, logopedija i rehabilitacija lakše će naći posao.
U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji ima posla za slastičare i instalatere grijanja i klimatizacije. Kad je riječ o četverogodišnjoj srednjoj školi, posao će naći zdravstveno-laboratorijski tehničari, farmaceutski i sanitarni tehničari te kozmetičari. Od više stručne spreme posla bi u sljedećem razdoblju moglo biti za one s diplomom računarstva i informatike, dok će oni s visokom stručnom spremom kojima je struka elektrotehnika i informacijska tehnologija, računarstvo, strojarstvo, anglistika, medicina, farmacija, logopedija i rehabilitacija također lakše naći posao.
S druge strane, do posla će teže doći fotografi, ekonomisti sa srednjom stručnom spremom, tehničari za logistiku i špediciju, tehničari poštansko-telefonskog prometa, veterinarski tehničari. U Zagrebu će do posla teško i stručnjaci s diplomom Prometnog fakulteta te diplomom iz tekstilne tehnologije, piše Vjesnik.
Preporuke za upisne kvote
Pokazuje to analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s prognozom potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, provedena na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, kao i podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca. Riječ je o analizi koja sadrži preporuke za upisne kvote za pojedina zanima, kao i za stipendiranje učenika i studenata koje provode općine, gradovi i županije, kako bi učinak tih mjera bio što učinkovitiji. Dakle, Zavod predlaže da se, ovisno o potrebama za radnicima na određenom području, u tim profesijama smanji broj upisanih i učenika, kao i učenika i studenata koji se stipendiraju u školovanju za ta zanimanja.
Gledano općenito, u većini se područja spominje potreba za visokoobrazovanim stručnjacima s diplomom anglistike, germanistike, farmacije, zatim s diplomom Medicinskog fakulteta te strojarstva. Uz profesore njemačkog i engleskog jezika, posla bi moglo biti i za one s diplomom matematike (u profesorskim zanimanjima, ali i ne samo to), a u nekoliko gradova i županija postoji preporuka za povećanje upisnih kvota i stipendiranje budućih profesora fizike, kemije i biologije.
Traženi i psiholozi
Među onima koji bi mogli biti traženi su i diplomirani psiholozi, osobe s diplomom edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta a u nekoliko županija posla bi moglo biti i za one s diplomom građevine. Zanimljivo je, među ostalim, da u Virovitičko-podravskoj županiji, postoji potreba za povećanjem upisnih kvota za stručnjake dentalne medicine, šumarstva i veterine, arhitekture i urbanizma, knjižničare i one s diplomom glazbene akademije. Na području Pakraca i Lipika, uz povećanje kvote za neka spomenuta zanimanja, bit će mjesta i za logopede, a u Zadru za osobe s diplomom sveučilišnog studija likovne kulture te nautike i tehnologije pomorskog prometa...
Kad je riječ o stručnim studijima, među zanimanjima koja imaju budućnost je i sestrinstvo. Od zanimanja za koje je potrebna četverogodišnja srednja škola uz medicinske tehničare i sestre, farmaceutske tehničare, geodete može se istaknuti i potreba za računalnim tehničarima. U županijama i gradovima u izrazito turističkim područjima posla će biti i za hotelijersko turističke tehničare, a među zanimanjima koja bi se mogla tražiti u nekoliko se gradova spominju i građevinski tehničari.
Previše ekonomista
S druge strane, fotografe ne trebaju gotovo nigdje, odnosno na većini popisa u gradovima i županijama su među zanimanjima za koja treba smanjiti upisne kvote i ne preporučuje se stipendiranje obrazovanja u toj struci. U većini područja to se odnosi na frizere, cvjećare, prodavače, krojačice i krojače, nerijetko automehaničare i vodoinstalatere.
Pomalo ironično, s obzirom na tešku gospodarsku situaciju, ali Hrvatska ima previše ekonomista, i to kako onih sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, tako i fakultetom, odnosno u većini područja preporučuje se smanjenje upisnih kvota i stipendija za to zanimanje. Također, gotovo svugdje postoji potreba za smanjenjem upisnih kvota za novinare i politologe. U mnogim županijama teže će do posla upravni referenti i pravnici, u unutrašnjosti nema potrebe za onima s diplomom hotelijersko-turističkog smjera, te za profesore talijanskog jezika i književnosti.
Kad je riječ o obrtničkim zanimanjima, zanimljivo je da često postoji potreba za povećanjem upisne kvote za upis konobara, mesara, zidara, tesara, pekara i soboslikara. (T. B.)
Izvor: Vjesnik
