Početkom mjeseca najavljene su izmjene Zakona o radu koji bi trebao zaživjeti u drugoj polovici 2013. godine. U anketi provedenoj na više od 600 ispitanika portal MojPosao istražio je koje od tih mjera građani smatraju najkorisnijima.
Najviše ispitanika (33%) smatra da će rad od kuće biti najkorisnija novost Zakona o radu. Kao najveću prednost rada od kuće ispitanici ističu smanjenje troškova – kako za poslodavce, tako i za posloprimce. „Zašto ne? Uštedjeli bi više na hrani, gorivu i vremenu putovanja do posla i natrag“, komentira jedan od ispitanika, a drugi dodaje: „Smatram da se puno posla može odraditi na računalu te putem maila proslijediti adresantu. Uštede za poslodavca su veće jer ne mora osiguravati radno mjesto u fizičkom smislu pa tu izostaju i svi troškovi režija, namještaja, lokacije.“
Kao dodatnu prednost rada od kuće ispitanici navode i bolju koncentraciju u miru vlastitog doma te više vremena za obitelj, posebno kada su u pitanju majke: „Kada su djeca npr. bolesna, mogu biti kod kuće s njima i raditi posao. Dobit za majku, dijete i poslodavca“, komentira jedan od ispitanika.
'Part time zapošljavanje' (na pola radnog vremena) podržava 29% ispitanika. „Otvorilo bi se više radnih mjesta jer bi na mjesto jednog zaposlenika sada morala doći dva i otvorila bi se mogućnost roditeljima male djece da rade, primaju plaću, a istovremeno imaju vremena za svoju djecu“, komentar je jednog ispitanika. Drugi pak smatraju kako bi 'part time zapošljavanje' posebno koristilo uslužnim djelatnostima i malim obrtima jer bi omogućilo plaćanje zaposlenika po stvarnom učinku. „U pola radnog vremena napravi se 90 posto posla“, smatra jedan od ispitanika.
Jedinstveni ugovor o radu korisnim smatra 17% ispitanika koji u tome prvenstveno vide priliku za jednakost. „Ne bih se osjećala degradirano, kao sa ugovorom na određeno; svi me gledaju kao djelatnika druge klase, kao da ništa ne vrijedim, iako se trudim puno više od stalno zaposlenih“, komentira jedna ispitanica.
Čak 15% ispitanika izjavilo je da ne zna ništa o novom Zakonu o radu, ali izražavaju zabrinutost da on 'sigurno neće biti pisan u korist radnika'.
Zapošljavanje umirovljenika korisnom mjerom smatra 6% ispitanika, koji ističu kako je znatan broj umirovljenika radno sposoban. „Nužno je pronaći model za uključivanje umirovljenika na tržište rada i nakon umirovljenja, jer mirovine isplaćene temeljem generacijske solidarnosti nisu dostojne za život, a i da se pritom spriječi potencijalni rad na crno“, zaključuje jedan od ispitanika.
