„Zaposlenici su prava vrijednost organizacije. Zapravo, zaposlenici jesu organizacija. Točka.“
Zvuči kao fraza? Ian Sutherland, izvršni direktor i prodekan za istraživanja na IEDC – Bled School of Management te jedan od predavača na konferenciji „HR Days – Empovering people“ (14. i 15. ožujka, Rovinj) ističe kako ta tvrdnja možda zvuči kao fraza u kompanijama koje ne drže do organizacijske kulture. Ali, istinita je.
„Organizacija nije hijerarhijska ljestvica, skup izvještaja, set operativnih procedura ili bilo što drugo apstraktno čime se kompanija bavi. Organizacija je grupa ljudi koji rade zajedno kako bi postigli nešto što na individualnoj razini ne može biti postignuto. Organizacija, a posebno njezini lideri, to moraju prepoznati, osvijestiti i koncentrirati se na probleme vezane uz organizacijsku kulturu i razvoj ljudskih potencijala“, kaže dr. Sutherland, inače poznat po tome što je kao profesionalni glazbenik te doktor sociologije i filozofije svoje umjetničko znanje iskoristio u drugoj krajnosti.
Naime, Sutherland svoj interdisciplinaran pristup koristi za pomoć tvrtkama iz farmaceutske, telekomunikacijske pa čak i financijske industrije. Kaže da mu 'umjetnički pristup' omogućava da problematiku organizacijske kulture i probleme s kojima se menadžment suočava u tim kompanijama sagleda iz jedne drugačije, emotivne i kreativne perspektive.
„Kada govorimo o organizacijskoj kulturi, postoji puno sličnosti i potencijala za učenje i dijeljenje iskustava među različitim organizacijskim iskustvima iz različitih industrija. Konkretno, često se fokusiram na to da ideje i procese prenosim iz umjetničkih u one organizacije koje su 'tradicionalne' poput farmacije i telekomunikacija“, kaže Sutherland.
Sustav nagrađivanja ima svoje granice
Na organizacijsku kulturu utječu mnogi parametri, pa tako i vodstvo te sustav nagrađivanja u tome igraju ulogu. I dok se od vodstva očekuje da unaprjeđuje inicijativu i inspiraciju te ohrabruje ljude, jer je poznato da loše vodstvo orijentirano na hijerarhijski ustroj može stvoriti toksičnu i destimulativnu atmosferu, sustav nagrađivanja krije daleko veće zamke.
(Novčana) nagrada je, ističe Sutherland, važna i stimulativna do određene granice, ali nije svrha sama sebi: „Ono što bez sumnje drži ljude u organizaciji nije toliko financijska nagrada, već osjećaj da pripadaju nečemu važnom, što je vrijedno njihova vremena i truda, nečemu što je veće od njih samih i što doprinosi kvaliteti njihovog i života ljudi oko njih. Zajedništvo – osjećaj pripadnosti nečemu velikom. Plaća i beneficije taj osjećaj ne mogu pružiti.“
Sutherland ističe kako, upravo suprotno, izrazito visoke plaće i bonusi, poput onih u bankarskoj industriji, mogu stvoriti toksično okruženje; hiper-natjecateljsku i otrovnu atmosferu. No, više o ovoj zanimljivoj temi reći će 14.3. na HR Days konferenciji, u svom predavanju na temu „Njegovanje organizacijske kulture: Važnost angažiranosti zaposlenika u razvoju vrijednosti tvrtke“.
