U Hrvatskoj će prvo nestati stotinu zanimanja s najvećim brojem nezaposlenih.
Konzultantska tvrtka Roland Berger izračunala je za šestotinjak zanimanja vjerojatnost kojom će ih do 2024. zamijeniti računala ili roboti.
Gotovo pola zanimanja nestat će zbog automatizacije. Kad se kriteriji primjene u Hrvatskoj, dolazi se do zastrašujućeg podatka: prvo će nestati stotinu zanimanja s najvećim brojem nezaposlenih u našoj državi.
"Naravno, utjecaj novih tehnologija na zanimanja ovisit će o brzini kojom država ili tvrtka uvodi te nove tehnologije. Evo primjera! Već danas se neki poslovi u bolnicama koje obavljaju medicinske sestre mogu povjeriti robotima. No naše društvo i socijalni sustav odbija prihvatiti tu tehnologiju, stoga će i promjene u tom sektoru nastupiti vrlo polako", kažu iz Roland Bergera.
Društvene razlike
Treba li birati zanimanje za budućnost, dodaje, najsigurnije je posvetiti se sektorima koji se bave slobodnim vremenom i zdravljem, posebice brigom za starije, budući da populacija na Zapadu rapidno stari. Liječnici specijalisti, gerontolozi, medicinske sestre, psihijatri, zabavljači, animatori... sve će te vještine preživjeti tehnološki napredak. Također, preživjet će i sva zanimanja vezana za kreativnost i socijalnu inteligenciju. S druge strane, u opasnosti su posrednička ili pomoćna zanimanja. Nestat će različiti agenti, oni za prodaju nekretnina, putničkih aranžmana..., mehaničari, ali i cijeli sektor građevinara jer se sve više koriste gotove, modularne i standardizirane strukture. I dok se glavni kuhari ne bi trebali bojati za budućnost, one “obične” ne čeka blistavo sutra... Kao ni administratore, pomoćnike, referente. Sve će ih zamijeniti tehnika. Riječ je o zanimanjima sa srednjom stručnom spremom, a u Hrvatskoj sa srednjom stručnom spremom radi većina domaće radne snage.
Tehnološki napredak nije novina, no kad već napredak tehnike uništava neka, donosi li nova zanimanja? Eryk Brynjolfsson i Andrew McAfee s Ekonomskog fakulteta Sloan iz SAD-a ustanovili su da je do 2000. ekonomija slijedila klasično pravilo prema kojem porast produktivnosti zbog novih tehnologija proizvodi bogatstvo koje pak 'hrani' nove ekonomske aktivnosti i tako stvara nove poslove. No od 2000. mehanizam se mijenja: krivulje produktivnosti i novih poslova, koje su tekle paralelno, razdvajaju se – prva bilježi skok, druga pad.
Procjenjuje se da će efekti sadašnje tehnološke revolucije na gubitak radnih mjesta biti golemi, a nijedna zemlja nije za to spremna. Predviđaju još naglašenije raslojavanje društva: posao će zadržati oni koje ne mogu zamijeniti računala i roboti, poput menadžera ili liječnika, te oni čiji je rad jeftiniji od ionako jeftinog rada robota.
Zanimanja koja ostaju
Liječnici specijalisti
Iako se i u medicini sve više i uspješnije koristi robotika, čak i za najpreciznije operacije, teško će išta zamijeniti razgovor liječnika s pacijentom. Socijalna komponenta vrlo je važna. Iako i danas postoje roboti koji bi mogli zamijeniti medicinske sestre u nekim poslovima, društvo ih ne prihvaća
Njega
Briga za starije, budući da populacija na Zapadu rapidno stari
Slobodno vrijeme
Različiti animatori, zabavljači
Kreativnost
Glumci, stilisti... preživjet će zanimanja vezana za kreativnost i socijalnu inteligenciju
Učitelji i profesori
Bez obzira na tehnologiju, socijalni momenat važan je u usvajanju znanja
Visoki menadžment
Stručnjaci za prodaju i odnose s javnošću, kao i oni koji upravljaju ljudskim resursima
Zanimanja koja nestaju
Prodavači i blagajnici
Zamjenjuju ih automatske blagajne i samoposluga
Posrednici u prodaji
Izravna kupnja aranžmana za putovanja internetom eliminirat će, primjerice, radnike u turističkim agencijama
Telefonski operateri, daktilografi, stenografi
Dugoročno, slanje pisama, dokumenata i sl. također više neće biti nužno jer će se sva korespondencija vršiti elektroničkom poštom i novim tehnologijama.
Računala su sposobna učiti, obrađivati goleme količine podataka i percipirati okolinu kroz senzore
Građevinski sektor
Potreba za zidarima, ličiocima... nestaje jer se sve više upotrebljavaju gotove, modularne i standardizirane strukture
Izvor: Večernji list
