Zavirite u rezultate istraživanja "Dimenzije nacionalne kulture kao odrednice poslovne klime u Hrvatskoj".
Istraživanje je napravljeno na uzorku od 1500 hrvatskih građana.
Rezultati su pokazali da hrvatsko društvo možemo okarakterizirati kao zajednicu koja
- ne pridaje veliku pažnju društvenim razlikama među pojedincima,
- ne smatra posebno važnim držanje distance moći,
- nije fokusirana na priznavanje razlika u raspodjeli moći, autoriteta, prava i odgovornosti.
Istraživanje, predstavljeno u srijedu na okruglom stolu u Ekonomskom institutu, pokazalo je da u hrvatskom društvu također prevladava feminitet u odnosu na maskulinitet. To znači da smo skloni odlučivanju postizanjem konsenzusa, dobroj komunikaciji i razvijanju dobrih međuljudskih odnosa.
Želimo ravnomjerniju distribuciju moći u društvu
Predstavljajući rezultate Jelena Budak iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kazala je kako niža razina indeksa distance moći prije svega znači da građani žele ravnomjerniju distribuciju moći u društvu.
S druge strane, po njezinim riječima, u Hrvatskoj je snažno prisutna dimenzija izbjegavanja nesigurnosti.
Bojimo se promjena i rizika
"Visoka razina dimenzije izbjegavanja nesigurnosti ukazuje na to da ovdje postoji strah od promjena i da pokazujemo premalu sklonost preuzimanju rizika. Postoji manja želja za postignućem a to pokazuje zašto poduzetništvo nije razvijeno i zašto postoji niska razina inovacija", objašnjava je Budak.
Individualna postignuća cijenimo više od timskog rada
Osim navedenog, hrvatski građani žele veću razinu sigurnosti, predvidljivosti i transparentnosti, a skloni su cijeniti i individualna postignuća dok manje vrednuju timski rad i kolektivni duh.
Jednako tako, u Hrvatskoj prevladava kratkoročni vremenski horizont ostvarivanja ciljeva, dok je dugoročna orijentacije slabije izražena.
Izvor: index.hr
