Nakon što je diplomirala menadžment, 24-godišnja Slavica Zorić okrenula se obiteljskom poslu.
Diplomirala je menadžment, no 24-godišnja Slavica Zorić iz Markušice, nedaleko Vinkovaca, karijeru ipak nije odlučila graditi u menadžerskim vodama već se, nakon završenog studija, vratila u svoje selo i okrenula poljoprivredi. Prije tri godine pokrenula je OPG, koji uspješno vodi, a njena je priča dobila novi zamah kada je, iz Programa ruralnog razvoja, kroz podmjeru 6.1., povukla 50.000 eura.
"Završila sam fakultet, menadžment u sportu, zdravstvu i turizmu, no iako imam zvanje menadžera, odlučila sam se baviti potpuno drugačijim poslom. Moj odabir je poljoprivreda kojom se moja obitelj bavi dugi niz godina. Ta odluka podrazumijevala je povratak iz grada i ostanak na selu. U prosincu 2016. godine pokrenula sam OPG. Početak je, kao i većini poljoprivrednika, bio jako težak. Počela sam s 15 hektara zemlje i 18 krmača. Problema je bilo mnogo - prodaja je išla vrlo teško, cijene poljoprivrednih proizvoda su bile niske, a onda se, uz to, pojavio i novi problem – bolest Aujeszkoga, poznata i pod imenom lažna bjesnoća. Riječ je o akutnoj virusnoj zaraznoj bolesti, zbog čega su, na žalost, moje krmače morale u klaonicu“, za Agroklub se prisjetila Slavica Zorić.
Surfajući otkrila britansku mliječnu ovcu
Ubrzo nakon pokretanja OPG-a, početkom 2017. godine, mlada se poljoprivrednica prijavila na natječaj iz Programa ruralnog razvoja. "Svoju sam priliku prepoznala u podmjeri 6.1. 'Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava' odnosno tipu operacije 6.1.1., koja je od velike pomoći mladim poljoprivrednicima. Prijavila sam se i prošla. Sredstva koja sam povukla odlučila sam uložiti u kupnju ovaca iz Engleske. Naime, surfajući internetom, pronašla sam jednu, u Hrvatskoj još nezastupljenu, pasminu ovaca, što je za mene bilo pravo otkriće. Riječ je o pasmini British milk sheep, što u prijevodu znači britanska mliječna ovca", pojašnjava naša sugovornica.
Kada su joj prve ovce iz Velike Britanije stigle na imanje, njeno je oduševljene tom pasminom ovaca, kako kaže, postalo je još veće. "To su ovce koje su posebno divne i brižne majke, a imaju mnogo janjaca, pa smo tako već u više slučajeva imali trojke pa čak i jedne četvorke. Trenutno imam stado koje broji 97 ovaca o kojima brinem sama. Iako su mnogi zaprepašteni baš zbog toga što sve poslove oko stada radim sama, nakon iskustva koje sam stekla, mogu poručiti da za jednu djevojku od 24 godine to nije niti malo težak posao''.
Kada zatreba, u sezoni janjenja, oko janjaca joj pomogne brat, koji se još školuje, pa zajedničkim snagama sve poslove uspijevaju riješiti.
Planira zapošljavanje radnika
Iako je, što se poljoprivrede tiče, tek na početku, Slavica je već sada čvrsto odlučila da će se tim poslom dugoročno baviti. Zbog toga broj grla u stadu konstantno povećava, a s povećanjem posla, planira i zapošljavanje.
"Svjesna sam da će doći trenutak kada više neću moći sama odrađivati sve poslove na gospodarstvu te stoga planiram zaposliti nekoliko radnika. Osnovni kriterij pri zapošljavanju bit će da moji zaposlenici, baš kao i ja, vole životinje te da su spremni stalno učiti i usavršavati se u ovom poslu“, kaže Slavica.
Ulaganja u posao koji je odabrala su, kako kaže, velika, posebno ako se, kao što to ona čini, želi postići visoka kvaliteta. "Uz jako mnogo uloženog truda i ljubavi, što je u ovom poslu, dakako, najvažnije, ovce zahtijevaju i kvalitetnu hranu, vitamine, adekvatan smještaj u kojem su higijenski uvjeti na vrlo visokoj razini. Kako bi se sve to postiglo, potrebna su znatna financijska sredstva, a meni su od velike pomoći sredstva od poticaja za zemlju i ratarsku proizvodnju. Nadam se i da će prodaja janjadi ići dobro te da će moji kupci prepoznati kvalitetu. Što se tiče isporuke ovčjeg mlijeka, nedavno sam potpisala ugovor s mljekarom kojoj svaki dan isporučujem oko 80 litara mlijeka od 50 ovaca koje se trenutno muzu“, kaže Slavica.
Zakup državnog zemljišta potaknuo bi razvoj
Kao jedini problem koji za sada vidi u poslu kojim se bavi je, kako ističe, problem sa zakupom državnog zemljišta. "Privatno se zemljište najčešće može zakupiti na kratak rok, jer vlasnici zemlje često mijenjaju parcele ili prodaju zemlju, stoga bi mi bilo mnogo lakše kada bih poljoprivredno zemljište dobila u višegodišnji zakup od države. Tek tada bih mogla ozbiljnije razmišljati o povećanju broja grla, što iziskuje i veću površinu zemlje, koja je neophodna kako bih za veliko stado mogla proizvesti dovoljnu količinu hrane“, kaže vlasnica prvog stada britanskih mliječnih ovaca u Hrvatskoj.
Izvor: Agroklub
