U 40 svjetskih zemalja, uključujući Hrvatsku, proveden je eksperiment s 'izgubljenim' novčanikom.
Kažu da 'prilika čini lopova' i da je nerijetko strah od suočavanja s posljedicama jedina stvar koja nas dijeli od toga da uzmemo ono što nam ne pripada. No, što kada se nađemo u situaciji koja garantira da nećemo nagrabusiti ako se okoristimo tuđom nesrećom? Primjerice, ako na ulici pronađemo nečiji novčanik s novcem. I nitko nas pritom ne vidi. Pronaći vlasnika i vratiti novčanik ili bez grižnje savjesti zadržati pronađeno – pitanje je sad!
Isto pitanje postavio si je tim znanstvenika koji je u 355 gradova u 40 zemalja, među kojima je svoje mjesto našla i Hrvatska, proveo istraživanje koje je ispreplelo ekonomiju i psihologiju, a koje je fokus stavilo na naše ponašanje prilikom pronalaska izgubljenog novčanika, prenosi Poslovni.hr.
Zanimljivo, iako klasična ekonomska teorija tvrdi da što je veće iskušenje, to je veća vjerojatnost da ćemo biti nepošteni, nedavna studija je opovrgnula takvo razmišljanje.
Polazišna točka za istraživanje bilo je pitanje: Utječe li količina novca u izgubljenoj lisnici na to hoće li nalaznik biti pošten i vratiti je?, a rezultati su pokazali da će altruizam ipak prevagnuti nad koristoljubljem. I ono što je posebno zanimljivo – ljudi su češće vraćali novčanike s novcem nego prazne lisnice pa tako globalni prosjek povratka izgubljenog novčanika bez novca iznosi 40 posto, a onoga s novcem 51 posto.
‘’Izgubljeno’’ je 17 tisuća novčanika
Studija je provedena tako da su asistenti u istraživanju 'izgubili' 17.000 identičnih novčanika u bankama, u kazalištima, muzejima, poštanskim uredima, hotelima, policijskim postajama i na sudovima. U svakom je bio popis za kupovinu, ključ, tri posjetnice na lokalnom jeziku s izmišljenim, ali uobičajenim imenima i email adresama. To je nalaznicima trebalo sugerirati da je vlasnik neki 'zemljak'.
U nekim lisnicama nije bilo novca, a drugima je bio ekvivalent od 13.5 dolara (90 kuna), prilagođen kupovnoj moći u ciljanoj zemlji.
Ekonomisti su bili iznenađeni. "Zašto ljudi više vraćaju lisnicu s više novca?".
Možda su bili u strahu da će imati problema sa zakonom ako zadrže veći iznos. Autori su zato provjerili jesu li stope povratka bile više ako je novčanik izgubljen na mjestima koje pokrivaju sigurnosne kamere ili je bilo svjedoka. Ispostavilo se da to nije činilo razliku.
Zato su 'nalaznike' jednostavno pitali - zašto? Zadržavanje lisnice bez novca nije se činilo kao krađa, rekao je Christian Zünd, jedan od autora istraživanja. "S novcem, odjednom se to činilo kao krađa, a još i više kada je u lisnici bilo više novca".
Drugim riječima, što je više novca bilo u izgubljenom novčaniku, veća je i psihološka cijena gledanja na sebe kao na lopova. A to je cijena koju ljudi nisu htjeli platiti.
Statistika po državama
Kada je u pitanju vraćanje lisnica bez novca na vrhu liste poštenja su Švicarci, Norvežani i Nizozemci koji su ih vraćali oko 70 posto, a na dnu Peruanci i Marokanci s manje od 20 posto i Kinezi sa samo deset posto.
Danci, Šveđani i Novozelanđani s preko 80 posto predvode one koji su najviše vraćali lisnice s novcem, a na dnu su Kenijci, Peruanci i Meksikanci s manje od 20 posto.
Po grafikonu objavljenom u časopisu Science, Hrvati su trinaesta najpoštenija nacija kada je u pitanju vraćanje novčanika bez novca s oko 50 posto, ali su s gotovo 70 posto deseti na listi vraćenih novčanika s novcem. Poštenije od, na primjer, Španjolaca, Kanađana, Amerikanaca, Britanaca, Talijana, Grka.
Izvor. Poslovni.hr
