Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Deset simptoma pandemije kojih nismo ni svjesni, a utječu na naš svakodnevni život

Deset simptoma pandemije kojih nismo ni svjesni, a utječu na naš svakodnevni život

Ljudi često nisu svjesni da pate od tjeskobe – podlog osjećaja koji se javlja na mnoštvo načina koji se mogu činiti nepovezani. Ista je stvar i kada je u pitanju tjeskoba povezana sa situacijom oko pandemije koronavirusa.

Pandemija je prodrla u svaki segment života i donijela velike promjene s kojima se mnogi još uvijek teško nose.

Takve promjene mogu pokrenuti hormon stresa “kortizol” i dovesti do emocionalnih i fizičkih simptoma.

“Dobra stara anksioznost često se očituje na načine koje ljudi ne povezuju s anksioznošću”, rekao je Forrest Talley, psiholog iz Kalifornije, a prenosi WomenInAdria.

Donosimo nekoliko tih znakova anksioznosti koje ne smijete zanemariti:

Umorniji ste nego inače, čak i kad ne radite puno

Osjećate li se umornije nego inače, niste jedini.

Mnogi psiholozi smatraju da je gubitak energije najčešća prikrivena nuspojava tjeskobe oko pandemije koronavirusa, posebice za ljude koji su inače aktivni ili se bave tjelesnim aktivnostima.

Čak i ako niste jutarnja osoba, trenutno niste niti noćna ptica, jer, kako navodi Kevin Gilliland, klinički psiholog iz Dallasa, sav ovaj stres i briga naglo crpe energiju i do sredine poslijepodneva, većina ljudi jednostavno zalegne u krevet.

Ne spavate dobro

Možda ste stalno umorni i želite spavati, ali ne uspijevate ili pak zaspete, ali san nije dovoljno kvalitetan. Krivac je tjeskoba!

“Nesanica se često javlja kod tjeskobnih ljudi”, objasnio je Talley.

Rachel Wright, terapeutkinja iz New Yorka, rekla je da prekomjerna razina kortizola negativno utječe na kvalitetu odmora i mogućnost spavanja.

Kako biste poboljšali kvalitetu svog sna pokušajte stvoriti noćni ritual, držite se dosljednog vremena za spavanje, izbjegavajte zaslone otprilike sat vremena prije spavanja, a popodne ograničite unos kofeina.

Lako se “prepadnete”

Svi se s vremena na vrijeme trznu, ali ako ste nervozniji nego inače, vrijeme je da to osvijestite.

Vaše tijelo i mozak mogu biti u stanju stalne visoke pripravnosti upravo zbog tjeskobe.

Javlja li vam se tjeskoba u napetosti, nije potrebno mnogo podražaja da reagirate, rekao je Gilliland. Čak i najblaži okidač kod tjeskobe izaziva snažniju reakciju nego inače.

Usmjeravate puno energije na hobije

Jeste li za vrijeme karantene pekli kruh od banane, upisali desetak besplatnih internetskih tečajeva i počeli učiti strane jezike?

Razmišljate li o udomljavanju psa, uzgajanju povrća ili preuređujete kuću?

Pretjerani entuzijazam ili ekstremna produktivnost mogu biti samo vaš mehanizam za suočavanje s tjeskobom ili samo pokazatelj prisutnosti anksioznosti.

“Sposobnost stjecanja kontrole organizacijom pruža osjećaj kontrole nad uzrocima tjeskobe”, rekao je Talley.

Uzmite si vremena za odmor i suočavanje sa svime što osjećate.

Nemate velikih interesa

Anksioznost povezana s pandemijom može se javiti u obliku apatije, rekao je Habib Sadeghi, zdravstveni stručnjak.

To je zato što su rutine koje daju osjećaj svrhe poremećene ili su potpuno nestale.

“Kada ne možemo slijediti svoju rutinu ili raditi stvari koje smatramo važnima – poput posla, škole ili vježbanja, život se može činiti besmislenim”, rekao je Sadeghi.

Lijek za ovaj problem leži u stjecanju novih rutina i pronalaženju novih interesa, samo pripazite da ne pretjerate – bitan je balans.

Intenzivna usamljenost

Vjerojatno nikada nismo provodili manje vremena s obitelji, što samo po sebi povećava osjećaj usamljenosti. Kontaktirajte obitelj i prijatelje telefonski ili putem video chat platformi.

Doživljavate uznemirenost ili reaktivaciju drugih stanja mentalnog zdravlja

Tjeskoba povezana s koronavirusom može ugroziti napredak koji ste postigli u drugim segmentima mentalnog zdravlja.

Treba stoga pripaziti da se ne aktiviraju PTSP, OKP ili depresija. Čak i kada nemate dijagnosticiran poremećaj raspoloženja ili mentalnu bolest, razine kortizola mogu pridonijeti promjenama raspoloženja. Može se pojaviti osjećaj očaja ili blagi simptomi depresije.

Iznimno je važno pratiti svoje osjećaje i osigurati prave resurse za potporu svom mentalnom zdravlju.

Obratite se svom terapeutu i osigurajte si sve lijekove koji su vam potrebni. Učinite sve što trebate da biste svoj um postavili kao prioritet.

Češće vas boli glava i javljaju vam se drugi fizički problemi

Glavobolja, vrtoglavica, lupanje srca, čirevi, nesanica, osip, drhtanje ruku, opći nemir, gastrointestinalni problemi… Sve su to znakovi koji mogu ukazivati na tjeskobu.

Ljutite se ili imate češće ispade

Ljudi koji osjećaju prijetnju prema važnom aspektu svog života, poput vlastitog zdravlja ili zdravlja najmilijih, češće se ljute.

Što je netko više navikao osjećati kontrolu, vjerojatnije je da će osjećati bijes.

Ljutnja može biti usmjerena na vas ili na druge. Možda ste pretjerano samokritični prema svemu što radite na poslu ili prema vlastitom izgledu. “Često se tjeskoba kod ljudi javlja kroz razdražljivost”, rekao je Talley.

Stalno zaboravljate stvari

Ljudi koji pate od tjeskobe često su odsutniji, a time i zaboravniji. Mozak im je preopterećen tjeskobom koja im odvlači pažnju i iscrpljuje sposobnost koncentracije.

Imate li bilo koji od navedenih problema, uvijek je dobro obratiti se liječnicima.

Osloniti se na svoje voljene uvijek je poželjno, ali uvijek je dobro popričati sa stručnjacima.

Ne trebate se obratiti liječnicima tek kada dotaknete dno. Osim toga, stvorite neku zdravu rutinu.

Odmorite se, pijte puno vode, jedino zdravo i redovito. Anksioznost je podla, ali nije neizlječiva!

 

Izvor: WomenInAdria

 

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.