Objavljena je studija o radu na daljinu Rad na daljinu Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) Europskog parlamenta.
Rad na daljinu radnicima omogućuju veću fleksibilnost u određivanju vremena i mjesta rada, veću autonomiju, poboljšanu ravnotežu radnog vremena i smanjeno vrijeme putovanja na posao. S druge strane, ovaj način rada često rezultira većim intenzitetom i duljim radnim vremenom, što dovodi do osjećaja izolacije i negativno utječe na mentalno zdravlje radnika. Također, postoji sve veća uporaba mrežnog nadzora čime se postavlja pitanje privatnosti, a nedostatak prostora za rad i ergonomske opreme dovodi do povećanja zdravstvenih rizika za radnike na daljinu.
Ovo su glavni zaključci studije koje je zatražio Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) Europskog parlamenta, objavio je N1.
Studiju je za Parlament proveo Odjel za ekonomske, znanstvene i politike kvalitete života na temelju opsežnog pregleda literature, web anketa, intervjua i pet studija slučaja u Finskoj, Njemačkoj, Irskoj, Italiji i Rumunjskoj.
Iako rad na daljinu i digitalni rad nisu novi fenomeni, pandemija je pogurala digitalizaciju i rad na daljinu u područjima u kojima se prethodno malo koristila. Prema podacima Eurofounda, 36,5% radnika počelo je raditi od kuće tijekom pandemije, u usporedbi s 15,8% prije izbijanja pandemije.
Iako se proširio na mnoga zanimanja i sektore, rad na daljinu i dalje je dominantan među visokoobrazovanim radnicima koji imaju vrlo razvijene digitalne vještine.
Također, pokazalo se da, iako postoje mnogi potencijali smanjivanja diskriminacije u društvo, rad na daljinu propustio je otvoriti tržište rada za društveno ugrožene kategorije stanovništva.
"Pandemija je dovela do ogromnog porasta rada na daljinu. Moramo se pripremiti na novu stvarnost. Rad na daljinu bi mogao pomoći osobama s invaliditetom u pronalasku posla. Zabrinuta sam zbog fragmentacije i individualizacije radne snage i poticanja novih nejednakosti na tržištu rada unutar onih koji mogu raditi na daljinu i onih koji ne mogu", izjavila je europarlamentarka Cindy Franssen (EPP).
Rezultati studije pokazuju da je u većini zemalja Europske unije veći udio žena od muškaraca među radnicima od kuće, vjerojatno zbog vrlo visoke učestalosti skraćenog radnog vremena među ženama (75,2%).
Jaz među spolovima u radu od kuće među zaposlenima bio je najveći u Francuskoj, Hrvatskoj, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj i Sloveniji, gdje je učestalost među ženama bila dvostruko ili više od one zabilježene kod muškaraca. Slične rodne razlike među samozaposlenima ponovno su registrirane u Hrvatskoj i Rumunjskoj.
"Ne postoje sumnji da je rad na daljinu koristan. Ovakav način rada spasio je nebrojeno mnogo života, poslova i prihoda. Međutim, naši radnici plaćaju najvišu cijenu. Oni se bore s izolacijom, premorenošću, slabošću, depresijom i izgaranjima. Moramo se suočiti s novom stvarnošću i osigurati sigurne i pravedne radne uvjete", rekao je malteški zastupnik Alex Agius Saliba (S&D).
Eurozastupnici su upozorili da trenutačno ne postoje jedinstvene regulacije i implementacija rada na daljinu u EU, osim okvirnog sporazuma socijalnih partnera iz 2010. koji sadrži samo opći pravni okvir i ne predstavlja pravno obvezujuće mjere za države članice.
"Savjetujemo reviziju i provedbu postojećeg pravnog i političkog okvira, kao i podršku državama članicama i socijalnim partnerima u provedbi. Također, predlažemo povećanje znanja i svijesti o ovim oblicima rada te jačanje politika koje se bave društvenim implikacijama široke upotrebe rada na daljinu i podržavaju mogućnosti zapošljavanje marginaliziranih skupina", rekla je voditeljica projekta Manuela Samek Lodovici.
Zastupnici su pozvali i na razmatranje uvođenja poreza za digitalne nomade, a što je način rada koji je postao vrlo popularan u Hrvatskoj, Grčkoj, Estoniji i Rumunjskoj.
"Kroz rad na daljinu, poslodavci imaju pristup mnogo većem broju radnika i postoji rizik da će prije zaposliti osobu koja dolazi iz zemlje s niskim plaćama, za razliku od zemalja s dobro uspostavljenim radničkim pravima. No, zaposlenici zapravo prilično oklijevaju to napraviti, ne samo zbog reputacijske štete, već i zbog koordinacije radnika koji žive u različitim vremenskim zonama i pričaju različitim jezicima. Rezultati pokazuju da je veći rizik od outsourcinga određenih aspekata i zadataka, a ne od cjelokupne radne snage", izjavila je jedna od autorica studije Kari Hadjivassiliou.
Izvor: Jutarnji list