Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Bira se motiv kako će izgledati hrvatska kovanica eura

Bira se motiv kako će izgledati hrvatska kovanica eura

Sve je na Ministarstvu financija i HNB-u koji je oformio Komisiju.

Dok se čeka natječaj, 16 članova na sjednicama kuje planove uoči kovanja novčića - prenosi Pd.

Za dvije godine Hrvatska bi mogla početi koristiti eure. Papirnati novac u svim je zemljama isti, ali zato svaka zemlja na kovanicama ima svoje simbole.
Finci recimo među ostalim imaju močvarnu jagodu, Irci harfu, Talijani Da Vincijev crtež, Nijemci orla.

Slovenci lipicanere, a što će biti motiv na hrvatskom euru? To se još uvijek ne zna, komisija koja o tome odlučuje tek se počela sastajati, piše RTL.
Slavuj. Tuna. Medo i naravno Kuna. Uskoro ćemo ovom društvu reći zbogom jer stiže eurokovanica, ali još je pod upitnikom motiv koji će predstavljati Hrvatsku.

Sve je na Ministarstvu financija i HNB-u koji je oformio Komisiju. Dok se čeka natječaj, 16 članova na sjednicama kuje planove uoči kovanja novčića. Pola godine prije uvođenja eura može početi proizvodnja i to najvjerojatnije, tradicionalno u Hrvatskom novčarskom zavodu.

“Cijeli postupak pripreme nacionalne strane eurokovanica traje oko godinu i pol dana i prilično je zahtjevan što u pripremi likovnog rješenja odnosno odabira motiva pa do same izrade koja je tehnički zahtjevna”, objašnjava Tihomir Mavreček, izvršni direktor Sektora za gotov novac u HNB-u
Pitanje je i hoće li motivi biti zadani s obzirom na vrijednost novca ili će umjetnici od dizajnera, likovnjaka, kipara do kreativnih timova imati potpunu slobodne ruke.


“Motiv može biti i osoba i neka građevina, može biti državni simboli poput grba ili mape Republike Hrvatske”, kaže Mavreček.

Jedan euro u Austriji poznat je po Mozartu, u Estoniji na svim kovanicama je geografski prikaz te zemlje, u Njemačkoj 10,20 i 50 centri čuvaju Brandenburška brata.

U Italiji se diče poznatim crtežom Leondarda da Vincija s idealnim proporcijama tijela, a u Sloveniji motiv dva konja lipicanca. Španjolci imaju profil Miguela de Cervantesa, oca španjolske književnosti, Irska ima keltsku harfu, a dva eura u Finskoj krase plod i cvijet močvarne jagode.

Upravo proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca bave se numizmatičari poput Zlatka Viščevića. On smatra da ne bi trebali preslikati ni velebitsku degeniju ni kukuruz ni medu ni slavuja na eurokovanicu.

“Moje mišljenje je da budući da smo mi uglavnom turistička zemlja i svi nas nekako prepoznaju kroz taj turizam da nekako te neke najznačajnije stvari što turisti mogu vidjeti da se to stavi na novac”, kaže stručnjak za numizmatiku.



Izvor: Poslovnidnevnik

 

 

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.