Novac najčešće posuđivali za podmirenje svakodnevnih potreba, troškove stanovanja i zdravlje.
U krizama su građani uobičajeno više skloni štednji nego potrošnji. To se, ukupno gledano, potvrdilo s Covid-19 pandemijom. Depoziti kućanstava krajem svibnja iznosili su više od 230 milijardi kuna i na godišnjoj razini su bili veći za sedam posto ili 15-ak milijardi kuna.
Porasli su, doduše, i krediti, ali ponajprije zahvaljujući rastu stambenih, dok se kod gotovinskih još bilježi međugodišnji pad, iako sve blaži jer je evidentan oporavak potražnje, prenosi poslovni dnevnik.
Na štedne i potrošačke navike, kao i na ranjivost građana u krizi utječe, dakako, razina dohotka. Tako se, prema ovih dana objavljenom istraživanju EOS Grupe, svaki peti građanin (19%) Hrvatske tijekom pandemije morao zadužiti, a isto toliko ih je to najavilo.
Spomenuto istraživanje reprezentativno je za (internetsku) populaciju u dobi od 18 i više godina. Za EOS Grupu provela ga je tijekom siječnja tvrtka Dynata specijalizirana za internetska istraživanja, a osim Hrvatske provedeno je na reprezentativnom uzorku i u Njemačkoj, Španjolskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Od ukupno 7000 ispitanika, o utjecaju pandemije na njihove potrošačke sklonosti i financijsku situaciju u Hrvatskoj je odgovore dalo tisuću anketiranih.
Hrvati su novac najčešće posuđivali za podmirenje svakodnevnih potreba, troškove stanovanja i zdravlje, pokazuju nalazi ankete. Isto tako, među zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, za zaduživanjem je silom prilika posegnulo najviše Bugara i Rumunja – 32 i 28 posto, a (očekivano) najmanje Nijemaca – 12 posto.
Iz svega EOS-u zaključuju da će ova kriza imati dugotrajniji učinak na financijsku situaciju građana i slabljenje ekonomije te da to samo ukazuje na važnost donošenja kvalitetnih javnih politika.
Izvor: Poslovni dnevnik
