Čak dvije trećine zaposlenih u Hrvatskoj koji s kolegama njeguju izuzetno prijateljske odnose ističe da su sretni na poslu kojim se bave, dok isto tvrdi tek svaki peti radnik čiji odnos s kolegama ulazi u rubriku 'strogo poslovno'.
Prema Voltaireu, prijateljstvo je 'sastavni dio ljudske sreće'. Ponukani rezultatima nedavno provedenog istraživanja o prijateljstvima u radnom okruženju, u kojem je sudjelovalo više od 2.000 ispitanika, misao velikog francuskog filozofa i književnika mogli bismo nadopuniti te zaključiti kako je 'prijateljstvo sastavni dio ljudske sreće… i na poslu!'.
Naime, čak dvije trećine zaposlenih u Hrvatskoj koji s kolegama njeguju izuzetno prijateljske odnose ističe da su sretni na poslu kojim se bave, dok isto tvrdi tek svaki peti radnik čiji odnos s kolegama ulazi u rubriku 'strogo poslovno'. No, krenimo redom.
Svaka peta osoba među kolegama ima najboljeg prijatelja
Velika većina zaposlenih, njih čak 79%, u radnom okruženju je izgradilo prijateljsko-poslovni odnose, 8% radnika s kolegama razvilo znatno prisniji, izuzetno prijateljski odnos, dok 13% radnika na poslu održava strogo poslovne odnose.
Svaki peti radnik u Hrvatskoj (19%) među kolegama ima najboljeg prijatelja, a u najvećem broju slučajeva (77%) smo tu osobu i upoznali na poslu.
Muškarci nešto češće nego žene (16% naprema 12%) s kolegama održavaju strogo poslovne odnose. Također, takvom odnosu skloniji su stariji nego mlađi zaposlenici (16% radnika iznad 41 godine i 12% radnika mlađih od 40 godina).
Osobe koje su s kolegama razvile izuzetno prijateljske odnose sretnije su na poslu (63%) nego radnici s prijateljsko-poslovnim odnosom prema kolegama (42%), a posebice u usporedbi s ljudima koji održavaju strogo profesionalne odnose (20%).
Očekivano, ljudi čiji odnosi s kolegama nisu nadišli strogo poslovnu razinu u većoj su mjeri nesretni ili izuzetni nesretni (36%) nego oni s prijateljsko-poslovnim (17%) i izuzetno prijateljskim odnosima s kolegama (4%).
Svaka druga osoba (51%) se s kolegama s posla povremeno druži i izvan radnog vremena, 8% ispitanih takva druženja prakticira na redovnoj bazi, dok trećina radnika (34%) izbjegava bilo kakav kontakt s kolegama van radne okoline.
Prijateljstva nastala u radnom okruženju u pravilu su čvrsta.
Potvrđuje to i podatak kako u 71% slučajeva takvo prijateljstvo opstaje čak i u slučaju našeg ili koleginog odlaska iz tvrtke. S druge strane, u 29% primjera prestanak poslovne suradnje za posljedicu ima i zahlađenje odnosa među bivšim kolegama.
Neugodne situacije ipak su neizbježne, čak i kada se radi o prijateljima
Svaka druga osoba (52%) se barem jednom zbog kolege-prijatelja našla u neugodnoj situaciji. Primjerice, kada bi se zatekli u društvu drugih kolega dok su ogovarali njihovog prijatelja (79%), odnosno kada su bili prisiljeni opomenuti prijatelja pred nadređenom osobom (23%) ili su se zajedno s kolegom-prijateljem našli u 'borbi' za isto radno mjesto (20%).
Jedan manji dio ispitanika je čak bio primoran prijatelju dati otkaz (4%) ili smanjiti plaću (2%).
Na pitanje smatraju li održivim prijateljstvo radnika koji se nalaze na različitim stupnjevima hijerarhije, 42% ljudi smatra kako je to moguće, ali uz puno truda.
Nešto manje ispitanika (38%) misli kako hijerarhijska različitost u pozicijama nije nikakav problem za prijateljstvo, dok 16% smatra kako takva razlika u statusu zaposlenika onemogućava održavanje prijateljskih odnosa. Manji dio ispitanika (4%) ističe kako takvo prijateljstvo prvenstveno ovisi o karakterima osoba, ali i samim pozicijama radnika.
Bez obzira na prijateljski odnos, trećina zaposlenih (32%) se u radnoj okolini pridržava poslovnog bontona pa niti daje niti traži pretjerane usluge od prijatelja.
Pa ipak, svaka peta osoba (22%) je svog prijatelja preporučila kao idealnog kandidata za oslobođeno radno mjesto u tvrtki, a jednak broj ljudi (22%) je od prijatelja dobio preporuku za posao (22%). Također, prijateljima smo spremniji 'priskočiti' u pomoć kad je riječ o obavljanju radnih zadataka nego drugim kolegama.
Prijateljstvo na poslu ima svoje pozitivne i negativne strane
Većina ljudi (57%) smatra kako prijateljstvo na poslu povećava produktivnost, 14% ispitanih vjeruje kako takvi odnosi imaju suprotan učinak i smanjuju produktivnost, dok 29% sudionika istraživanja misli kako prijateljstvo na poslu ne utječe na razinu produktivnosti.
Na pitanje o pozitivnim stranama prijateljskih odnosa na poslu, ispitanici ističu kvalitetniju komunikaciju (75%), stvaranje osjećaja podrške među zaposlenicima (75%) te povećanje zadovoljstva radnim mjestom (69%) i motivacije za radom (64%).
Pored onih pozitivnih, prijateljstvo na poslu ima i svoje negativne strane. To su u prvom redu favoriziranje pojedinih zaposlenika, kruženje tračeva i brisanje granica profesionalnosti, poručuju ispitanici.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na više od 2.000 ispitanika, od kojih su 68% žene, a 32% muškarci. Najviše ispitanika, njih 43%, ima između 31 i 40 godina, 16% je u dobi od 26 do 30 godina te 81% mlađe od 25 godina. Ispitanika starijih od 41 godinu je 33%. Velika većina ispitanika (97%) su zaposleni. Gotovo polovica ispitanika (45%) su visoke stručne spreme, 15% više te 38% srednje stručne spreme.
