Ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se na makroekonomske pokazatelje koji su imali utjecaja na kretanja u državnom proračunu.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade izjavio da je manjak u proračunu opće države u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosio 9 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a.
Marić se osvrnuo na makroekonomske pokazatelje koji su imali utjecaja na kretanja u državnom proračunu, prije svega na njegovu prihodnu stranu, istaknuvši podatke Državnog zavoda za statistiku o padu BDP-a u prvom tromjesečju na godišnjoj razini za 0,7 posto a zatim u drugom tromjesečju i rekordni rast od 16,1 posto.
Naveo je i da je u prvih pola godine prosječna inflacija mjerena potrošačkim cijenama iznosila 1,2 posto, pri čemu je najveći doprinos njezinom rastu došao od uvozne komponente, odnosno rasta cijena nafte. Također, ukazao je i na povratak broja osiguranika pri Hrvatskog zavodu za mirovinsko osiguranje krajem lipnja na pretpandemijsku razinu, pri čemu je njihov broj bio 1,6 posto veći nego godinu ranije.
Iznio je podatke da su ukupni proračunski prihodi u prvoj polovini ove godine porasli su 22,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 74,1 milijardu kuna, te da su pritom porezni prihodi uvećani 16,9 posto, na 37,5 milijardi.
“S druge strane, rashodi su povećani za 6,9 milijardi kuna ili 8,9 posto u odnosu na isto razdbolje prošle godine”, naveo je ministar financija, dodavši da su tri ključne odrednice tog povećanja – zdravstvo u kojem je značajan dio povećanja rashoda rezultat dogovora s predstavnicima veledrogerija po pitanju svođenja rokova plaćanja na 180 odnosno 120 dana, potom rashodi za zaposlene u skladu s dogovorima sa sindikatima o povećanju plaća, i mirovine zbog indeksacije, objavio je N1.
Kako se navodi u polugodišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna koji je Vlada danas prihvatila, ukupni rashodi državnog proračuna iznosili su 84 milijarde kuna ili 8,9 posto više nego lani.
Rast rashodne strane proračuna prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za lijekove i pomoćni sanitetski materijal za podmirenje dijela dugovanja prema dobavljačima u iznosu od 1,6 milijardi kuna te povećanog transfera Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 2,7 milijardi kuna.
Na rast rashoda utjecalo je i veće izvršenje ukupnih rashoda za zaposlene za 1,1 milijardu kuna što je rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te
drugih propisa kojima se reguliraju plaće zaposlenika u državnim i javnim službama.
Također, povećani su rashodi za program mirovine i mirovinska primanja za 812,7 milijuna kuna, od čega rashodi za mirovine u iznosu 389,6 milijuna kuna radi usklađivanja mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima i prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te 423,7 milijuna kuna uslijed isplate jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovina radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti covid-19, navodi se u izvješću o izvršenju proračuna.
Kako je istaknuo Marić na sjednici Vlade, prema nacionalnoj metodologiji, manjak proračuna opće države u prvom polugodištu iznosio je 9 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a.
Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 9,8 milijardi kuna ili 2,5 posto BDP-a, dok su izvanproračunski korisnici ostvarili višak od milijardu kuna ili 0,3 posto BDP-a, a jedinice lokalne i područne samouprave te županijske uprave za ceste manjak od 175 milijuna kuna ili 0,04 posto BDP-a.
Izvor: N1
