Razvijena gospodarstva vratit će se na pretpandemijsku razinu do iduće godine, dok će većini onih u razvoju i u nastajanju za to trebati godine, istaknula je šefica MMF-a.
Pandemija covida 19 još uvijek koči oporavak svjetskog gospodarstva, a glavna je prepreka duboki jaz u procijepljenosti bogatih i siromašnih, upozorila je u utorak šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Previše zemalja ima pristup tek maloj količini cjepiva protiv covida 19, naglasila je Kristalina Georgieva u virtualnom govoru na sveučilištu Bocconi u Milanu.
Razvijena gospodarstva vratit će se na pretpandemijsku razinu do iduće godine, dok će većini onih u razvoju i u nastajanju za to trebati godine, naglasila je Georgieva, najavljujući redovne MMF-ove jesenje prognoze za svjetsko gospodarstvo.
Ključni su motori rasta i dalje SAD i Kina, aktivnosti sve brže rastu i u Italiji i u Europi, ali u drugim dijelovima svijeta posustaju, pojasnila je.
Izgubljenih 5.300 mlrd dolara?
"Pred nama je gospodarski oporavak koji i dalje koče pandemija i njezine posljedice. Ne možemo normalno napredovati, kao da hodamo s utezima na nogama", naglasila je Georgieva.
Pozvala je bogatije zemlje da povećaju isporuke cjepiva zemljama u razvoju, uklone prepreke trgovini i osiguraju 20 milijardi dolara bespovratne pomoći za testiranje na covid 19, praćenje kontakata i lijekove.
Oporavak bi mogao zapeti ako ne smanjimo ogromnu razliku u procijepljenosti građana razvijenih i siromašnijih zemalja, koja bi svjetsko gospodarstvo u idućih pet godina mogla stajati 5.300 milijardi dolara.
Rizik inflacije
Ključni su faktor rizika inflatorni pritisci, koji bi u idućoj godini u većini zemalja trebali oslabiti, uz izuzetak pojedinih gospodarstava u nastajanju i u razvoju, napominje čelnica MMF-a.
Središnje banke zasada ne moraju, načelno gledano, zaoštravati montarnu politiku, ali bi trebale biti spremne u kratkom roku poduzeti mjere ako oporavak ubrza snažnije no što se očekuje odnosno ako inflatorni rizik postane stvarna prijetnja.
Važno je paralno pratiti i financijski rizik, uključjući prenaprgnutu vrijednost imovine, dodala je.
Dug se na globalnoj razini izjednačio s BDP-om, što znači da brojne zemlje u razvoju imaju vrlo uzak manevarski prostor za izdanje novih obveznica po povoljnim uvjetima.
Zelena radna mjesta
Zemlje bi također trebale uložiti više napora u borbu protiv klimatskih promjena, osigurati prijelaz na nove tehnologije i podići stupanj inkluzije, sugerirala je Georgieva.
Sve to moglo bi po njezinim riječima potaknuti rast gospodarstva.
Prijelaz na obnovljive izvore energije, nove mreže za distribuciju struje i niskougljična mobilnost mogli bi u ovom desetljeću povećati svjetski BDP za dva posto i otvoriti 30 milijuna novih radnih mjesta, podsjetila je.
Izvor: Hina
