S rastom inflacije umirovljenicima se obećava nadoknaditi izgubljeno, ali s debelim zakašnjenjem.
Posljednje usklađivanje mirovina iznosilo je 2,46 posto, a prava je tragedija da se radi o jednom od većih u posljednjih desetak godina. O dolasku inflacije puno se pričalo početkom godine, no u drugoj polovici godine (koja nije pretjerano referentna za posljednje usklađivanje) smo vidjeli nešto veća poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Voće, povrće, ulje, razni proizvodi, počeli su rasti za više od 50 posto.
Iako je ministar financija Zdravko Marić za nešto veće usklađivanje mirovina netočno optužio inflaciju, umirovljenici bi svakako u sljedećem usklađivanju mirovina na konto inflacije mogli dobiti još jedno veće usklađivanje. No, problem ostaje da je mehanizam osmišljen takav da vam je stalno nešto dužan.
Ako cijene krenu divljati od kolovoza do prosinca i ako vi u tom periodu ne možete priuštiti ni osnovno, neće vas spasiti usklađivanje u ožujku iduće godine. A čim to novo usklađivanje sjedne na račun, neće inflacija prestati postojati. Cijene vam i tada mogu bježati, a vi čekajte iduće usklađivanje, objavio je portal mirovina.hr.
Dobitnici inflacije
Inflacija ima i svoje dobitnike. Mahom se radi o ljudima koji su svoj novac uložili u nešto drugi što nije novac, primjerice dionice ili sirovine. I dionice i sirovine ovih dana u trenucima inflacije dobro prolaze i cijene im rastu, a dobitnici su još oni koji su kredit ugovorili s fiksnom kamatnom stopom prije nego što je krenula inflacija.
Ako novac gubi vrijednost i do njega se lakše dolazi, njihove kreditne obaveze postaju u realnim terminima lakše za otplatiti jer su fiksirane na ranije iznose prije inflacije.
Gubitnici inflacije
Ljudi koji imaju štednju na računu gube u inflaciji. Novac stalno gubi vrijednost, a što je inflacija veća, to je gubitak za štediše veći. Na udaru su svi s tankim novčanikom, poput umirovljenika ili ljudi na minimalcu – oni u trenucima inflacije od svojih malih primanja imaju još manje jer im novac gubi vrijednost.
Među gubitnicima su i ulagači u dugoročne obveznice, a ovdje spadaju gotovo svi radnici u Hrvatskoj jer 2. mirovinski stup većinu svoje štednje drži u državnim obveznicama koje garantiraju stabilan, ali nizak prinos. No, kada je inflacija veća od tog niskog prinosa štediše su na gubitku.
Izvor: mirovina.hr
