A mogao bi svaki treći, ističe glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.
U Hrvatskoj oko 11 posto zaposlenih radi na daljinu, a moglo bi 34 posto, rečeno je u utorak na okruglom stolu koji je u sklopu projekta DEVOTE (Developing of teleworking future), u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, Sindikata naftnog gospodarstva i norveške udruge poslodavaca NHO održan u Osijeku.
Čak i u pandemijskoj 2020., kad je rad na daljinu postao uobičajen, bilo je tri posto onih koji su stalno radili na daljinu i još osam posto povremeno, tako da je ukupno 11 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj prošle godine radilo od kuće, čulo se na skupu.
Izneseni su i izračuni koji govore koliko se potencijalno poslova, odnosno koliki broj zaposlenih može raditi na daljinu. Za Europsku uniju to je 37 posto, dok je za Hrvatsku 34 posto.
“Imamo od 11 posto onih koji su radili na daljinu i 34 posto onih koji to mogu u teoriji”, rekla je glavna ekonomistica HUP-a i voditeljica projekta DEVOTE Iva Tomić.
Dodaje kako je s koronakrizom i lockdownom jedan od značajnijih načina očuvanja radnih mjesta bio upravo rad na daljinu.
Tomić tvrdi kako je zakonodavni okvir prilično krut i nejasan te da HUP predlaže uspostavu posebnog instituta rada na daljinu, koji može biti i stalan za poduzeća koja su se odlučila za takav oblik rada, ili pak privremen za one kojima tako više odgovara.
“Jedan od načina privlačenja radnika u uvjetima njihova nedostatka na tržištu rada Hrvatskoj, je mogućnost rada na daljinu. Poslodavcima se mora omogućiti što jednostavnije i fleksibilnije zakonodavno rješenje kako bi u konačnici omogućili što veći broj takvih radnika na obostrano zadovoljstvo, ali kako bi se približili europskoj i svjetskoj praksi”, ističe Tomić.
Smatra da su aktualni pregovori u Zakonu o radu suviše kruti i onemogućavaju fleksibilniji oblik organizacije radnog vremena i rada na daljinu.
Povjerenik Sindikata naftnog gospodarstva Siniša Vinković rekao je da su sindikatu pri reguliranju rada na daljinu važna jasno postavljena pravila, s naglaskom na naknadu za korištenje resursa radnika prilikom rada na daljinu, pravo na prekovremeni rad, radno vrijeme i zaštitu na radu.
Ističe kako na rad na daljinu ne treba gledati kao na problem ako je jasno i kvalitetno reguliran, nego kao priliku za zadržavanje radnih mjesta koja će biti u korist radnika i na zadovoljstvo poslodavaca.
“Nadamo se da će se kroz novi Zakon o radu doći do kvalitetnih rješenja kojima će se zaštiti prava radnika i s kojima će i poslodavci biti zadovoljni”, zaključio je Vinković.
Izvor: Hina
