Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Oko dvjesto tisuća radnika svake godine umre od bolesti povezanih s radom

Novim strateškim okvirom za zdravlje i sigurnost na radu, usvojenim ovog tjedna u EU parlamentu, zastupnici traže od EU da pojača svoje ambicije u zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika.

Oko dvjesto tisuća radnika svake godine umre od bolesti povezanih s radom

Tekst koji je izradila zastupnica Marianne Vind (S&D) naglašava potrebu da se izvuku pouke iz aktualne pandemije i da se poveća spremnost za potencijalne buduće javnozdravstvene krize.

Države članice trebale bi izraditi nacionalne planove pripravnosti u okviru svojih nacionalnih strategija sigurnosti i zdravlja na radu, ističu EU zastupnici. Također zahtijevaju da se posebna pozornost posveti mentalnom zdravlju zdravstvenih radnika, prenosi Jutarnji list.

Zbog porasta rada od kuće, potrebna su i ažurirana pravila za rad na daljinu. Zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju Komisiju da predloži zakonodavni okvir s ciljem uspostavljanja minimalnih zahtjeva za rad na daljinu u cijeloj EU. Osim toga, predlažu uspostavljanje prava na "isključenje" nakon radnog vremena, kako bi se poboljšala prevencija rizika na radnom mjestu kao što su anksioznost, depresija, izgaranje i stres.

"Europski parlament predan je borbi protiv stresa, tjeskobe, depresije i izgaranja na radnom mjestu. Predlažemo bolju ravnotežu između posla i privatnog života i pravo na isključivanje radnog telefona ili e-pošte na kraju radnog dana. Štoviše, trebamo raditi na prepoznavanju stresa kao profesionalne bolesti", kazala je izvjestiteljica Marianne Vind.

Više od 200 000 radnika svake godine umre od bolesti povezanih s radom. Rak je vodeći uzrok smrti povezanih s radom i čini 52 % svih smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU. Naglašavajući da je 80% svih profesionalnih karcinoma povezano s azbestom, zastupnici pozivaju Komisiju da pojača svoju ambiciju daljnjeg smanjenja izloženosti radnika azbestu i da kao prioritet ažurira graničnu vrijednost profesionalne izloženosti azbestu. Zastupnici Europskog parlamenta također zahtijevaju značajno povećan fokus na strategije prevencije kao što su jačanje inspekcija rada, nacionalnih zdravstvenih i sigurnosnih službi te dijaloga socijalnih partnera.

"Pandemija bolesti COVID-19 ubrzala je procese koje donose zelena i digitalna tranzicija što izravno utječe na tržište rada. Kako bismo omogućili najvišu razinu zaštite, europskim radnicima moramo osigurati prilagodljivo europsko zakonodavstvo za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu. Pozdravljam iskorake koje donosi ovaj strateški okvir, ali istovremeno pozivam na bolju prilagodbu na promjene koje pogađaju tržište rada, jačanje prevencije nesreća i bolesti povezanih s radom, kao i spremnosti na potencijalne buduće zdravstvene krize", naglasila je zastupnica u EU parlamentu Sunčana Glavak (EPP).

Cilj izvješća o novom strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu nakon 2020. je pružiti okvir kojim bi se ojačalo zakonodavstvo o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu. Temelji se na preventivnom djelovanju i primjeni najviših standarda zaštite kako bi se smanjio broj ozljeda i smrtnih slučajeva povezanih s radom. Pri tome samo izvješće nije dovoljno, naglašavaju eurozastupnici, već je za njegovu uspješnost neophodan angažman svih dionika – od radnika, poslodavaca i stručnjaka za zaštitu na radu pa sve do zakonodavaca.

"Djelovanjem danas stvaramo preduvjete za lakšu borbu protiv izazova sutra. Neovisno o opisu posla treba nas voditi jasna misao – ničije zdravlje ne smije biti ugroženo zbog rada", zaključila je zastupnica Glavak.

Izvor: Jutarnji list

 

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.