Poslodavci ne žele da im se ponovi prošla godina, kada se zbog opreza pri zapošljavanju u špici sezone desio kaos, ističe istarska sindikalistica Marina Cvitić.
Velika neizvjesnost u Europi zbog rata koji bijesni u Ukrajini usporila je booking, ali to ne znači da će sezona biti loša. Štoviše, i zadnje svjetske analize koje su ovaj tjedan iznesene na berlinskom turističkom sajmu ITB govore da je potražnja za ljetovanjem i putovanjem veća nego lani i 2020. godine te da će turistički promet u Europi ove godine biti na 90 posto rekordne 2019. godine.
Najviše će putovati Nijemci, Britanci, Amerikanci i Nizozemci. Toga se drže i hrvatski poslodavci i najveći hotelijeri koji primjećuju da je zbog situacije na istoku booking usporen, ali nema otkaza rezervacija. Već ranije su počeli zapošljavati kako im se ne bi dogodio kolaps s radnom snagom kao lani i traju borbe za svakog radnika.
Plaće su dizali za 15 posto, a za neka deficitarna zanimanja i do 50 posto.
Marina Cvitić iz Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, koji u najvećim turističkim kompanijama ima svoje podružnice, kaže da se pripremaju za sezonu kao da će ona biti normalna, posebno za sjeverni dio Jadrana, s obzirom na to da se radi o autodestinacijama.
„Vezano za rat u Ukrajini, zasad se nitko pretjerano ne uznemirava niti 'tuži' što se tiče bookinga. Istina da ističu kako je booking zasad malo usporen, međutim, nema otkazivanja rezervacija, i to je dobro. Očito je da će se last minute booking ove godine biti još izraženiji“, ispričala je za Jutarnji list sindikalistica koja sudjeluje na brojnim kolektivnim pregovorima u najvećim turističkim tvrtkama. Baš zato je, kaže, zapošljavanje jako dobro krenulo u ožujku jer se svi pripremaju za Uskrs koji nam je pred vratima.
Stare greške
„Poslodavci ne žele da im se ponovi prošla godina, kada se zbog opreza pri zapošljavanju u špici sezone desio kaos. Već samim pogledom na medije i društvene mreže vidljivo je da vlada pravi 'rat' među kompanijama na tržištu rada. Svakih 15-ak dana kompanije se reklamiraju, ponavljaju uvjete pod kojim će se radnici zapošljavati, cijenu rada za ovu sezonu koju su prethodno dogovorili sa socijalnim partnerima. Iz toga se da zaključiti da još nisu osigurali dovoljan broj radnika za špicu sezone. Iako su dogovorena povećanja plaća, odnosno primanja za ovu godinu značajnija u odnosu na godine prije pandemije kada je maksimalno povećanje bilo od 2 do 4%, a za vrijeme pandemije su plaće stagnirale, zbog utjecaja inflacije koja je dosegnula rekordnih 6,3%, plaće neće bitno utjecati na standard radnika. I unatoč tome što je u većini kompanija cijena rada dogovorena, i unatoč tome što rastu troškovi i kompanijama, vjerujem da će se poslodavci morati tijekom sezone dodatno 'isprsiti' budu li željeli odraditi sezonu i zadovoljiti se s manjom dobiti u odnosu na onu na koju su navikli“, ističe Cvitić.
Ističe da bi poslodavce u turizmu i ugostiteljstvu mogle koštati stare greške. Objašnjava da su, izuzev dvije pandemijske godine, sve turističke kompanije ostvarivale jako dobre rezultate, dobit u milijunskim iznosima, da su vlasnici kroz dividende "izvlačili" novac, da se ulagalo u podizanje kvalitete objekata te nove akvizicije.
Postavljaju uvjete
„Za sve je bilo novca, samo za radnike nije bilo. A da ne govorimo da nekog većeg zapošljavanja na neodređeno vrijeme nije uopće bilo. Naprotiv, broj stalno zaposlenih radnika samo se smanjivao, kako su prirodnim odljevom stariji radnici odlazili u mirovinu. Da ne spominjem da su poticajnim otpremninama stimulirali starije, ali još uvijek radno sposobne radnike da napuste kompanije. U takvim uvjetima, naši iskusni turistički radnici, pa čak i stalno zaposleni radnici, koji su iznimno cijenjeni, odlazili su izvan Hrvatske i, nažalost, iako smo upozoravali, nitko se nije zabrinjavao“, govori nam ona dalje.
Objašnjava da je sada situacija sasvim drugačija te da nakon dvije godine pandemije kompanije imaju drastično manju dobit, rezultati su znatno slabiji u odnosu na pretpandemijsko vrijeme, a povećanje plaće i druga materijalna prava su znatno veća.
„Znači sada kada nema baš puno novca za radnike se izdvaja znatno više nego što se izdvajalo onda kada ga je bilo. Radnici su sada svjesni svoje uloge i nerijetko postavljaju svoje uvjete na koje ranije nisu niti pomišljali, kao što su dva slobodna dana u tjednu, rad u jednoj smjeni, a i sindikati sad vide priliku i pokušavaju usmjeravati politiku plaća“, kaže nam sindikalistica Cvitić.
Izvor: jutarnji list
