Britanci su podijelili svoja iskustva.
Kad je Korayu Camgözu omogućen četverodnevni radni tjedan, činilo se da su pogodnosti brojne. Novi raspored ponukao je službenika za odnose s javnošću iz Londona da bolje organizira svoje vrijeme. I dalje je mogao ispoštovati rokove i ispunjavati obaveze, dok je svaki tjedan uživao u dodatnom slobodnom danu. Što je najvažnije, nedavno je postao otac i mogao je više vremena provoditi sa svojim djetetom, piše BBC.
Slobodni su mu dani bili utorak i srijeda. I dalje je morao biti dežuran za hitne slučajeve na svoj slobodan dan, a također je morao raditi duže radnim danima kako bi kompenzirao radne sate.
"Zamaglila se granica između kuće i posla. Nedjeljom navečer bih prošao kroz svoj posao i rasporedio svoje vrijeme što je bolje moguće", objasnio je Camgöz, piše Index.
No, kaže da se svaki kompromis isplatio: "Bio sam zahvalan što sam mogao provesti vrijeme sa svojim sinom, koje mi inače ne bi bilo na raspolaganju. Ublažilo je i financijske pritiske, samo taj dodatni dan kod kuće značio je da mogu uštedjeti 400 funti mjesečno na čuvanju djeteta."
Međutim, neki njegovi stariji suradnici, koji su preferirali konvencionalni raspored, bili su manje zadovoljni njegovim radnim obrascem.
"Smatrao sam da sve ide dobro, ali moj šef nije se slagao s tim osjećajem. Manje su me viđali, pa su mislili da manje dobivaju od mene", kaže Camgöz. U nedostatku jasne povratne informacije na kraju nije bio siguran što se događa. Šest mjeseci kasnije, kada mu je ponuđeno napredovanje na poslu, postojao je uvjet - morao se vratiti na petodnevni raspored.
Radni tjedan skraćen, ali posao se mora odraditi
Budući da je pandemija donijela neviđenu promjenu u svijetu rada, oko četverodnevnog radnog tjedna vodila se velika rasprava. Oglašavani su kao lijek za izgaranje i stres na poslu. Tvrtke, pa čak i vlade, eksperimentirale su s tom idejom; preliminarni rezultati sugeriraju da potencijalne prednosti uključuju bolju ravnotežu između posla i privatnog života i poboljšanu dobrobit - bez ikakvih posljedica po produktivnost zaposlenika.
No, dok je radni tjedan skraćen, radno opterećenje u mnogim slučajevima ostaje isto. Suočeni sa strožim rasporedom, radnici se često moraju prilagođavati novim praksama i duljim radnim satima. I, kako je Camgöz otkrio, brzi prijelaz na novi radni model može izazvati probleme - osobito ako nisu svi u potpunosti suočeni s promjenom. To znači da bi četverodnevni radni tjedan mogao donijeti mnogo pozitivnih stvari, no za neke bi moglo doći i do neočekivanih posljedica.
Rasprave o duljini radnog tjedna nisu ništa novo. Godine 1926. Ford Motor Company je standardizirao obrazac radnog tjedna od ponedjeljka do petka. Prije toga uobičajena je praksa bila šestodnevni radni tjedan, sa slobodnim samo nedjeljama.
"Teorija Henryja Forda bila je da bi rad tijekom pet dana, uz istu plaću, povećao produktivnost radnika jer bi ljudi uložili više truda u kraći radni tjedan", kaže Jim Harter iz američke analitičke tvrtke Gallup sa sjedištem u Nebraski. Teorija se uglavnom pokazala točnom, u desetljećima nakon toga petodnevni radni tjedan postao je uobičajena praksa.
Do 50-ih godina, međutim, počeli su apeli sindikata da se uvede četverodnevni tjedan. "Ljudi su počeli smatrati da bi bilo još bolje kad bismo uklonili još jedan radni dan", kaže Harter. No, prihvaćanje četverodnevnog radnog tjedna bilo je usporeno. U ožujku 2020. Gallupova studija na više od 10.000 američkih stalno zaposlenih radnika pokazala je da samo njih 5% radi četiri dana u tjednu.
Postoje različiti modeli četverodnevnog radnog tjedna
Međutim, pandemija je pokrenula preispitivanje nekih poslovnih lidera i došlo je do ogromnog porasta broja četverodnevnih testova i najava.
"Nedavne promjene u radu ubrzale su četverodnevni pokret. Pandemija je jasno stavila do znanja da možemo vrlo dramatično promijeniti način rada. Val otkaza doveo je do toga da tvrtke traže nove alate za zapošljavanje i zadržavanje radnika", kaže Alex Soojung-Kim Pang iz Kalifornije, direktor programa u neprofitnoj organizaciji 4 Day Week Global, koja se zalaže za kraći radni tjedan.
Postoje različiti modeli četverodnevnog radnog tjedna: od izbacivanja jednog radnog dana i skraćivanja radnog vremena uz isplatu iste plaće do intenzivnog radnog vremena, pri čemu se pet dana rada uklapa u četiri duže radne smjene. Općeniti cilj je ova prva opcija, što se postiže kombinacijom uvođenja novih alata i operativnih praksi koje povećavaju učinkovitost i rezultiraju povećanjem dobrobiti radnika, a to potiče produktivnost.
Ali bez pažljivo planiranih operativnih promjena postoji veći rizik da se dogodi potonja situacija. "Uobičajena pogreška je da kompanija kaže kako od ponedjeljka počinje s novim režimom, a prilagođava se u hodu. To može stvoriti velike probleme", dodaje Pang.
Posljednjih mjeseci zaposlenici su se upoznali s prednostima i nedostacima četverodnevnog radnog tjedna.
Jennifer Shepherd kaže da je prelazak na kraći radni tjedan bio "transformativan". Njezin britanski poslodavac Atom, financijsko-tehnološka kompanija iz Durhama, uveo je četverodnevni radni tjedan u studenom 2021. za svih svojih 430 zaposlenika.
"Petak je sada poseban dan koji provodim sa svojom jednogodišnjom kćeri", kaže Shepherd.
Kako je to raditi četiri dana u tjednu
Andy Illingworth iz dizajnerske agencije Punch Creative sa sjedištem u Leedsu, u Velikoj Britaniji, koji radi četverodnevni radni tjedan od 2020., također jako cijeni svoj dodatni slobodan dan.
"Petak poslijepodne nije povijesno najproduktivniji. A sada se petkom mogu baviti hobijima, igrati tenis i ići u duge šetnje. Također mi daje više vremena za stjecanje vještina i svježih ideja koje mogu donijeti na posao u ponedjeljak ujutro. Ne bih se želio vratiti na petodnevni radni tjedan", ističe Illingworth.
Ipak, Shepherd i Illingworth svjesni su da obavljanje cijelog posla u četiri dana, a ne u pet, može imati svoju cijenu. Illingworthovo radno vrijeme sada je dulje za 90 minuta svaki dan od ponedjeljka do četvrtka: "Radim od 8 do 17 sati, s pauzom od 30 minuta. Morali smo prepoloviti tih sat vremena za ručak. Ali osjećam se svježije, fokusiranije i produktivnije radeći četiri dana."
Shepherd se prilagođava intenzivnijem ritmu rada: "Još uvijek postoje situacije kada me uhvati panika sredinom četvrtka poslijepodne i sjetim se da više nemam ni jedan dan da sve završim. Ali sada svoje vrijeme koristim učinkovitije. Mogu raditi kad mi je zgodnije, kad djeca legnu, mogu obaviti nešto posla dok moj inbox i poruke miruju."
Gallupovo istraživanje na sličan način pronalazi pozitivne i negativne učinke kraćeg radnog tjedna. Dok se dobrobit zaposlenika povećava, a izgaranje smanjuje, aktivna neangažiranost također raste - radnici koji se već osjećaju odvojeno od svoje kompanije imaju veću vjerojatnost da će se više udaljiti ako rade manje dana u tjednu.
Neki radnici ne žele da im poslodavac nametne skraćeni radni tjedan, s potencijalno duljim radnim vremenom i manje pauza. Drugi možda već rade punom parom, što znači da bi kraći radni tjedan mogao učiniti njihovo radno opterećenje pretjeranim.
"Postoje zaposlenici koji će na kraju pokušati ugurati više posla u četiri dana, a ranije su imali veću fleksibilnost tijekom pet dana. Ako u četvrtak poslijepodne još niste završili posao, a svi ostali su otišli kući, to može stvoriti stres i ljutnju", kaže Harter za BBC.
Potencijalna zamka
Pang kaže da je potencijalna zamka četverodnevnog radnog tjedna utjecaj na timski rad. Zaposlenici su toliko usredotočeni na obavljanje svojih zadataka u kraćem vremenskom okviru da to gasi iskru suradnje. "Uredi bi se na kraju mogu doimati kao gradovi duhova", smatra Pang.
Međutim, Illingworth vjeruje da se takvi problemi mogu ispraviti tijekom vremena: "Na našem radnom mjestu još uvijek vlada živa atmosfera. Žurba da dovršimo posao u četvrtak poslijepodne nije uobičajena pojava."
Upravo sada mnoge tvrtke traže nove načine za privlačenje i zadržavanje najboljih talenata. Prema nedavnom istraživanju provedenom na 4000 radnika u SAD-u, 83% ispitanika želi četverodnevni radni tjedan. To čini vjerojatnijim da će tvrtke požuriti s kraćim radnim tjednom i u hodu provoditi značajne promjene.
No Pang upozorava da su pomno razmišljanje i priprema ključni za održivost ovog radnog modela, umjesto gomilanja pritiska na osoblje da radi brže tijekom manjeg broja dana: "Ne poznajem mnogo tvrtki koje to uspješno rade bez radikalne transformacije svog svakodnevnog poslovanja. Ključno je osmisliti kraći radni tjedan koji je pravedniji za sve, od direktora do radnika."
Harter predlaže prilagođeniji radni model za svakog zaposlenika, koji može uključivati kraći radni tjedan, što bi moglo biti bolje rješenje od jednostavnog nametanja četverodnevnog radnog tjedna svim zaposlenicima.
"Četverodnevni radni tjedan mogao bi biti rješenje za neke ljude, ali zaposlenici općenito žele fleksibilan rad. To je u većoj korelaciji s angažmanom i dobrobiti te se uklapa u moderno radno mjesto", rekao je Harter.
Camgöz, koji je na kraju prihvatio promaknuće i vratio se na petodnevni raspored, želio bi se jednog dana vratiti na četverodnevni radni tjedan, a Shepherd i Illingworth ne žele odustati od toga. Međutim, svi su otkrili da je primjena novog radnog modela u praksi zahtijevala kompromise - bilo da je riječ o duljim radnim danima, četvrtkom pod visokim pritiskom ili zabrinutošću zbog stavova šefova.
Camgöz je shvatio da bi funkcioniranje u četverodnevnom radnom tjednu zahtijevalo bolje usklađivanje njegovih ciljeva, kulture radnog mjesta i uključenih osoba: "Prvotna odluka da mi se odobri četverodnevni radni tjedan imala je smisla, ali je ukazala da je potrebno dosta razmisliti o tim odlukama, a ovom prilikom se to možda i nije dogodilo."
Izvor: Index
