Hrvatska građevinska operativa trenutno raspolaže s oko 100.000 radnika, što nije dostatno.
Zbog konstantnog rasta ulaznih troškova građevinari kumuliraju nove gubitke i pitaju se hoće li situacija eskalirati do te mjere da više neće moći izvršavati svoje obveze, a nedostaju im radnici koji sada dolaze iz sve udaljenijih zemalja.
Samo za obnovu potresom porušenih područja građevinari trebaju oko 20.000 novih radnika kojih sada nema na vidiku, objavio je index.hr.
Predstavnike građevinskih tvrtki i institucija upitali su kako vide trenutnu situaciju u graditeljstvu, kako se snalaze sa sve većim poskupljenjima materijala i goriva i mogu li odraditi sklopljene ugovore bez gubitaka, kako stoje s predstojećom sezonom, odnosno koliko im radnika nedostaje, te primjećuju li napokon ikakav zamah obnove na potresom razrušenim područjima.
Uprava tvrtke Kamgrad ističe da građevinari iz dana u dan kumuliraju sve veće gubitke.
"U ovakvoj izvanrednoj situaciji, koja se ne može usporediti i mjeriti ni s jednim događajem u prošlosti, gdje su zbog promijenjenih okolnosti cijene materijala, pogonskih goriva i energenata porasle za više od 50 posto u odnosu na cijene koje su građevinari kalkulirali u fazi davanja ponude, građevinari iz dana u dan, u dobroj volji da izvrše svoje ugovorne obveze, kumuliraju sve veće gubitke.
Ako se situacija ne promijeni, odnosno ako vlada promptno ne poduzme konkretne gospodarske mjere kojima bi se građevinarima pomoglo da prebrode ovakav neuobičajen poremećaj na tržištu i održe stabilno poslovanje, pitanje je trenutka kada će situacija eskalirati do te mjere da građevinari nažalost više neće moći izvršavati svoje obveze", navodi uprava Kamgrada.
To će, po njima, neposredno uzrokovati totalni kolaps ionako već desetkovanog građevinskog sektora te obustavu realizacije većine aktualnih projekata.
Iz Kamgrada navode i da bi, imajući u vidu aktualne projekte koji se izvode te projekte i investicije najavljene od javnih i privatnih naručitelja, građevinske tvrtke trebale imati više nego dovoljno posla u idućim godinama.
Upitno im je, međutim, hoće li sve planirane investicije u građevinskom sektoru biti moguće realizirati s obzirom da prema najnovijim procjenama u Hrvatskoj nedostaje više od 10 tisuća građevinskih radnika.
"Trenutno je u graditeljstvu u Hrvatskoj angažirano oko 30.000 stranih radnika, uz oko 70.000 domaćih. Uz radnike iz Bosne i Hercegovine koji su tradicionalno prisutni u hrvatskom graditeljstvu, a kojih je nažalost sve manje, sve je više radnika iz Albanije, Kosova, Nepala, Indije, Filipina i drugih dalekih zemalja", kažu u Kamgradu.
Nema zamaha obnove bez stabilizacije tržišta
Upitani primjećuje li se ikakav zamah obnove nakon potresom razrušenih područja, poručuju kako nije realno očekivati značajniji zamah obnove potresom razrušenih područja ako se tržište u pogledu rasta cijena materijala ne stabilizira i ako se ne osiguraju odgovarajući dodatni resursi i kapaciteti s kojima bi građevinske tvrtke, s obzirom na činjenicu da su im postojeći kapaciteti angažirani na realizaciji aktualnih poslova, uopće bile u mogućnosti izvesti radove obnove od potresa.
"Kada biste ispitali tržište, vidjeli biste da su u većini građevinskih tvrtki kapaciteti za iduće dvije godine već zauzeti. Uz to je nužno zakonodavni okvir uskladiti s realnim okolnostima, odnosno formalne, pravne i administrativne procedure, koje dodatno priječe i usporavaju procese obnove potresom razrušenih područja prilagodi objektivnim mogućnostima provedbe", zaključuje uprava Kamgrada.
Trebat će najmanje 20 tisuća novih radnika za obnovu od potresa
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj ističe kako je zbog poskupljenja cijena materijala prošle godine prijetila blokada građevinskih projekata, te da je HGK radila na donošenju Zaključka Vlade koji javnim naručiteljima preporučuje da izađu u spomenuti susret izvođačima radova ako su im troškovi značajno povećani.
Navodi da hrvatska građevinska operativa trenutno raspolaže s oko 100.000 radnika, što nije dostatno.
"S nedostatkom kvalificiranih radnika na domaćem tržištu rada u sektoru građevinarstva suočavamo se već nekoliko godina, od kad je počeo rast u tom segmentu gospodarstva, a pandemija je samo otežala i poskupila uvoz radne snage te usporila uobičajene kanale dolaska i odlaska radnika. Taj problem tvrtke su rješavale uvozom stranih radnika iz zemalja izvan EU. Koliko je taj problem izražen, vidljivo je i iz podatka da je u 2020. godini uvezeno oko 28 tisuća građevinskih radnika što je preko 80 posto odobrene kvote za uvoz radnika. U 2019. godini uvezeno je preko 23 tisuće građevinskih radnika, a u 2018. je potrošena ukupna kvota", naglasila je potpredsjednica HGK.
Procjenjuje da će daljnja potražnja za radnicima rasti, pogotovo ako se uzme u obzir obnova Zagreba i okolice, kao i Banovine od potresa.
"Prema našim procjenama trebat će nam 20.000 radnika za sva područja pogođena potresom. Naravno, ovisno i o dinamici obnove. Nedostatak radnika će se dijelom kompenzirati dodatnim povećanjem cijena rada u graditeljstvu pa će možda privući i nove ljude, ali i stvoriti uvjete za povratak naših radnika koji su otišli na zapad u potrazi za poslom i boljim uvjetima života. Kako će obnova trajati duži niz godina, očekujemo da će se vratiti jedan broj ljudi. Paralelno s tim moramo raditi i na tome da stvorimo što više kvalificiranih radnika u našim školama", smatra Čagalj.
Izvor: index.hr