"U ostatku godine očekuje se usporavanje gospodarskog rasta, ponajprije zbog nepovoljnih neizravnih i izravnih ekonomskih učinaka ruske invazije na Ukrajinu", kažu u HNB-u.
Hrvatska narodna banka (HNB) u osnovnom scenariju smanjuje očekivani godišnji rast realnog BDP-u 2022. godini s 4,1 posto projiciranih u lanjskom prosincu, na 3,2 posto, a usporavanje rasta ponajprije očekuje zbog nepovoljnih neizravnih i izravnih ekonomskih učinaka ruske invazije na Ukrajinu.
U priopćenju s današnje sjednice Savjeta HNB-a, kaže se kako HNB ocjenjuje da raspoloživi visokofrekventni podaci upućuju na ubrzanje rasta realne aktivnosti u prvom tromjesečju, premda bi se godišnja stopa rasta mogla smanjiti u odnosu na prethodno tromjesečje.
"U ostatku godine očekuje se usporavanje gospodarskog rasta, ponajprije zbog nepovoljnih neizravnih i izravnih ekonomskih učinaka ruske invazije na Ukrajinu", kažu u HNB-u.
Podsjećaju pritom da su cijene energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu skočile i postale volatilnije.
Pod pretpostavkom razmjerno kratkog trajanja rata u Ukrajini te postupne normalizacije cijena energenata i sirovina na svjetskom tržištu, HNB je u osnovnome scenariju smanjio očekivani godišnji rast realnog BDP-u 2022. godini s 4,1 posto projiciranih u lanjskom prosincu, na 3,2 posto.
Što se tiče inflacije, ona je, kako se navodi, nastavila ubrzavati na početku godine kao posljedica visokih cijena energenata i drugih sirovina, zatim poremećaja u lancima opskrbe zbog kojih su poskupjeli određeni poluproizvodi (primjerice poluvodiči) te visokih vozarina.
Na razini cijele 2022. godine inflacija bi po ocjeni HNB-a mogla u prosjeku iznositi 5,4 posto (nakon 2,6 posto u 2021. godini).
Snažan oporavak ekonomske aktivnosti u prošloj godini rezultirao je znatnim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u na 79,6 posto na kraju 2021., a u prva dva mjeseca tekuće godine primjetno je blago smanjenje manjka u odnosu na isto razdoblje lani. U 2022. godini HNB u osnovnom scenariju očekuje daljnje poboljšanje nominalnog proračunskog salda i smanjenje duga opće države.
Zbog rasta cijena energenata HNB u tekućoj godini očekuje manji višak na tekućem i kapitalnom računu nego prošle godine, ali će se i dalje zadržati na razmjerno visokoj razini od pet posto BDP-a.
Izvor: Hina
