Velik dio zapadnih poslodavaca ima problema sa slanjem novca u sankcioniranu Rusiju, a s obzirom da ne ostvaruju prihod, radnike plaćaju iz rezervi tamošnjih podružnica koje će uskoro presahnuti, kaže Peter Finding.
Gotovo 200.000 ruskih radnika zaposlenih u kompanijama u stranom vlasništvu i dalje prima plaće, unatoč povlačenju njihovih poslodavaca s tog tržišta zbog međunarodnih sankcija.
Analitičari to tumače strahovanjima stranih kompanija od nacionalizacije imovine s obzirom da skori završetak rata u Ukrajini nije na vidiku.
Realni broj daleko veći
Prema analizi Financial Timesa, najmanje 188.000 ruskih radnika i dalje prima plaću od niza stranih kompanija, od američkog McDonald’sa do francuskog proizvođača automobila Renault. Realni broj vjerojatno je daleko veći s obzirom da veliki strani poslodavci, poput lanca brze hrane KFC i Coca-Cole još nisu potvrdili da li još uvijek isplaćuju plaće u Rusiji.
Povod za analizu bila je izjava moskovskog gradonačelnika Sergeja Sobjanina koji je početkom tjedna rekao da u ruskoj prijestolnici oko 200.000 radnika može ostati bez posla.
Stoga su gradske vlasti odobrile plan pomoći vrijedan 3,36 milijarde rubalja (41,4 milijuna dolara). To je povrh državnog plana pomoći vrijednog 40 milijardi rubalja namijenjenog za 400.000 radnika.
Kompanije iz sektora konzaltinga, poput Boston Consulting Groupa (BCG), Linklatersa i McKinseyja preselile su svoje ruske zaposlenike u druge države. Međutim, radnike iz proizvodnog, uslužnog i maloprodajnog sektora teško je preseliti, pa mnogima prijete otkazi s obzirom da se aktivnosti zapadnih kompanija očito neće tako skoro obnoviti.
Chip Berg, izvršni direktor Levi Straussa, izjavio je ovoga mjeseca kako taj čuveni proizvođač traper odjeće i dalje plaća više od 800 ruskih radnika. No, dodao je kako “nije optimističan da će kompanija obnoviti proizvodnju u punom opsegu tako skoro”.
Kako tvrdi Peter Finding, stručnjak za radno pravo u tvrtki FisherBroyles, prema ruskom radnom zakonodavstvu kompanije koje su obustavile poslovanje i dalje su dužne isplaćivati plaće. Poslodavci pri tome imaju tri opcije: mogu isplaćivati redovite plaće, platiti šestomjesečni iznos ili preseliti radnike u dijelove kompanije gdje poslovanje nije obustavljeno.
Poslodavci imaju i mogućnost zadržavanja radnika na manjim plaćama. Švedski trgovac namještajem Ikea objavio je kako će isplatiti tri plaće, do kraja svibnja, jednu više nego što zahtijeva ruski zakon.
Pritisak javnosti
Jedan zaposlenik otkrio je kako dio radnika dolazi u praznu Ikeinu robnu kuću kako bi obavio povremenu “papirologiju”, ali se pribojavaju hoće li u idućim mjesecima ostati bez posla. Ikea je odbila komentirati što namjerava učiniti sa zaposlenicima.
Valja naglasiti kako nastavak plaćanja ruskih radnika velikim zapadnim kompanijama nije preveliki teret, s obzirom da minimalna plaća u Rusiji iznosi 12.500 rubalja, odnosno 156 dolara.
Tako McDonald’s – s lanjskim ukupnim prihodima od 23 milijarde dolara – i dalje plaća 62.000 radnika u Rusiji, a za plaće i troškove najma prostora mjesečno izdvaja 50 milijuna dolara.
No, velik dio zapadnih poslodavaca ima problema sa slanjem novca u sankcioniranu Rusiju, a s obzirom da ne ostvaruju prihod, radnike plaćaju iz rezervi tamošnjih podružnica koje će uskoro presahnuti, kaže Peter Finding.
Prema najnovijem istraživanju BCG-a, većina zapadnih investitora smatra da će proteći između dvije i pet godina do obnove njihova poslovanja u Rusiji. Hoće li uslijediti otkazi, ovisi i o razvoju javnog mnijenja na Zapadu prema postupcima ruske vojske u Ukrajini.
Laura Marie Edinger-Schons, profesorica na sveučilištu u njemačkom Mannheimu kaže da će se kompanije suočavati s rastućim pritiskom javnosti kako budu rasli dokazi o ruskim zločinima.
“Nakon Buče, raspoloženje se ozbiljno mijenja. To je kolektivno shvaćanje da iza ovoga ne stoji samo Putin. Značajan broj ruskih građana, ako i ne podržavaju aktivno, ipak prihvaćaju da se rat događa”, ističe Edinger-Schons.
Izvor: Poslovni dnevnik
