Ukupno je top 100 netoizvoznika u 2021. godini, prema podacima Financijske agencije, zapošljavalo 55.017 radnika
Na listi stotinu vodećih netoizvoznika, koju je na osnovi financijskih izvještaja tvrtki za 2021. godinu izradila Financijska agencija, i ovaj put ima iznenađenja. Pogotovo su iznenađenje tri vodeće tvrtke na ljestvici. Stotinu vodećih hrvatskih netoizvoznika ostvarilo je ukupan izvoz vrijedan 66 milijardi kuna dok im je netoizvoz iznosio gotovo 54 milijarde kuna. Ukupno je top 100 netoizvoznika u 2021. godini, prema podacima Financijske agencije, zapošljavalo 55.017 radnika. Najviše radnika, njih 3610, od ovih 100 tvrtki zapošljava Valamar Riviera, koja je na šestom mjestu ove ljestvice.
Stotinu vodećih netoizvoznika ostvarilo je ukupni prihod veći od 96,3 milijarde kuna i dobit nešto veću od 5,7 milijardi kuna. Na listi se nalazi 15 tvrtki koje su iskazale negativan rezultat poslovanja. Najveći je minus, od 288 milijuna kuna, iskazao Croatia Airlines, inače 31. rangirani netoizvoznik.
Četiri vodeće nemaju uvoz
Financijska je agencija, treba naglasiti, izradila ljestvicu vodećih 100 hrvatskih netoizvoznika na osnovi izvješća tvrtki, tako da je od ukupnog izvoza oduzimala uvoz. Međutim, sudeći po tri vodeće kompanije na toj listi, očito je da se pod terminom "izvoz" zapravo podrazumijeva i prihod ostvaren u poslovanju na stranim tržištima, a pritom - opet - ti iznosi uvelike ovise i o modelu knjiženja tih poslovnih transakcija. Potrebno je napomenuti i da su neke kompanije dio grupe koja uvoz ostvaruje preko druge međusobno povezane tvrtke. Naime, na listi vodećih netoizvoznika na prva tri mjesta plasirale su se tvrtke koje se bave trgovinom prirodnim plinom, a usto su i zakupci kapaciteta na LNG terminalu na Krku, piše novac.hr.
Tako je uvjerljivo najveći netoizvoznik Prvo plinarsko društvo (PPD), koje plinom trguje u nizu zemalja. Tako da je neto, ali i ukupni izvoz Prvog plinarskog društva u 2021. godini iznosio golemih 16,7 milijardi kuna. Pritom je važno razumjeti kako je veliki dio tog prihoda ostvaren trgovinom plinom koji nikad nije ni ušao u Hrvatsku, nego je kupljen od dobavljača u inozemstvu i onda prodan dobavljačima također u inozemstvu.
Na drugom je mjestu također plinska kompanija - zakupac kapaciteta na LNG terminalu na Krku, tvrtka osnovana mađarskim kapitalom, MET Croatia Energy Trade, kojoj je evidentiran i neto i ukupni izvoz vrijedan 1,85 milijardi kuna. Treća je tvrtka MVM CEEnergy Croatia, koja je ostvarila neto, ujedno i ukupni izvoz vrijedan nešto više od 1,5 milijardi kuna. I ta tvrtka osnovana je mađarskim kapitalom. Zanimljivo je da se plin koji te kompanije nabavljaju preko LNG terminala formalno računovodstveno ne vodi kao uvoz, što je također važna napomena pri analizi ovih rezultata.
U sva tri slučaja radi se o prihodu koji je posljedica trgovačke djelatnosti i koji uz sebe veže malo radnih mjesta. PPD zapošljava 35 radnika i ostvaruje prihod veći od 21 milijardu kuna, a dobit od 262 milijuna kuna. MET Croatia Energy Trade zapošljava 10 radnika, ostvaruje prihod od 2,5 milijardi kuna i dobit od 23,5 milijuna kuna. MVM CEEnergy Croatia zapošljava četvero radnika, ostvaruje prihod od 3,6 milijardi i gubitak od 104 milijuna kuna. MVM CEEnergy Croatia ujedno je najbolje plasirana nova tvrtka na listi 1500 najvećih hrvatskih tvrtki. Na toj je listi zauzela 20. mjesto.
Od petog do desetog mjesta
Iznenađenje je donekle i visoko, četvrto mjesto Ce-Za-R-a, vodeće tvrtke koja se bavi zbrinjavanjem i reciklažom otpada u Hrvatskoj. Tvrtka je u vlasništvu Petra Pripuza. CEZA-R je regionalni lider u gospodarenju sekundarnim sirovinama, a bujanje njegova izvoza u značajnoj je mjeri rezultat i strelovitog rasta cijene svih vrsta metala na svjetskim burzama tijekom protekle godine. Ni CE-ZA-R nema evidentiran uvoz u 2022. U 2021. godini šest je tvrtki premašilo iznos izvoza iznad milijardu kuna, a godinu prije tu su brojku premašile tri tvrtke.
Na petom mjestu ove ljestvice nalazi se tvrtka koja je tradicionalno u vrhu popisa najvećih netoizvoznika iz Hrvatske. Radi se o Plivi, koja je ostvarila ukupni izvoz vrijedan 3,4 milijarde kuna, a Plivin netoizvoz u 2021. godini bio je iznad 2,2 milijarde kuna. Šesta na ljestvici je vodeća turistička tvrtka Valamar Riviera s ukupnim izvozom od 1,18 milijardi kuna i netoizvozom od 1,13 milijardi kuna, a na sedmom je mjestu Klimaoprema s ukupnim ujedno i netoizvozom vrijednim 965 milijuna kuna. Na prošlogodišnjoj je ljestvici Klimaoprema bila tvrtka s najvećim rastom koja se, očito, ustabilila na listi top 100 vodećih netoizvoznika. Osma je kutinska Petrokemija s ukupnim izvozom vrijednim gotovo 1,3 milijarde kuna, dok je iznos neto izvoza Petrokemije vrijedan preko 963 milijuna kuna. Deveti je HS Produkt s ukupnim izvozom vrijednim gotovo milijardu kuna i netoizvozom 827,6 milijuna kuna. Deseti na ljestvici je Ericsson Nikola Tesla s ukupnim izvozom većim od 1,11 milijarde kuna i netoizvozom 768 milijuna kuna.
Listu najbolje rangiranih stotinu netoizvoznika zaključilo je Brodogradilište 3. maj s izvozom od 155 milijuna kuna. Zanimljivo je da je uvozna stavka u financijskom izvješću z a 2021. godinu vrijedna 37 milijuna kuna. Iz tog zadnjeg podatka iščitava se da u prošloj godini hrvatska brodogradilišta nisu imala značajnije isporuke brodova. Inače u prošlosti su brodogradilišta na listi izvoznika zauzimala visoko mjesto zbog velike vrijednosti broda. Iz izvješća 3. maja teško se može potkrijepiti tvrdnje određenih analitičara i novinara kako je uvozna komponenta u brodu izgrađenom u hrvatskim brodogradilištima visoka. Ona je sigurno veća od 20-ak posto, koliko bi se iz izvješća riječkog brodogradilišta za 2021. godinu moglo zaključiti, ali je to daleko manje nego što čujemo.
Od ostalih brodogradilišta, na 90. mjestu liste najvećih hrvatskih netoizvoznika nalazi se Brodosplit s ukupnim izvozom vrijednim 237 milijuna kuna i netoizvozom vrijednim 165 milijuna kuna. I tu dolazimo do sličnog omjera uvoza i izvoza kao i u slučaju 3. maja. Na listi se na 60. mjestu nalazi remontno brodogradilište "Viktor Lenac", kojemu je ukupni izvoz u prošloj godini iznosio 230,2 milijuna kuna dok mu je netoizvoz bio vrijedan 214,5 milijuna kuna. Udjel uvozne komponente u remontnom brodogradilištu, sudeći prema izvješćima, vrlo je malen.
