Posljednja svjetska recesija bila je ne baš toliko davne 2008. godine. A 14 godina poslije, čini se, sličan nam scenarij kuca na vrata.
Recesija je riječ koju nismo čuli više od desetljeća, a sada se u nekoliko mjeseci događaju hiperinflacija u Europi i Hrvatskoj te strah od nestašica i čini se da više nije pitanje hoće li se dogoditi, već kada.
Recesija dolazi od latinskog izraza recessio, što u prijevodu znači 'pad'. Pad gospodarske aktivnosti zemlje. U recesiji ljudi kupuju samo ono što im je najpotrebnije, što znači da pada potrošnja, pada proizvodnja, a lančana reakcija toga može biti porast nezaposlenosti, objavio je dnevnik.hr.
Ponavlja se u razdobljima od nekoliko godina, obično započinje u jednoj zemlji i treba joj određen broj mjeseci da se preseli u druge.
"Kada osjetimo da će nam biti loše, onda prestanemo trošiti, počnemo štedjeti i onda počne recesija, odnosno pad koji uglavnom pada ispod prirodne stope rasta i kad dovoljno padnemo, opet počinjemo vjerovati da ćemo rasti, to su ekonomski ciklusi", objašnjava stručnjak za krizni menadžment Danko Sučević.
A podaci pokazuju da na svjetskoj burzi padaju cijene četiri glavna građevinska materijala. Katarina Špiljak iz zagrebačke građevinske tvrtke kažu da pomno prate situaciju.
"Činjenica je da je betonsko željezo u padu, ali činjenica je da je sve što je od nafte u porastu. Svi pratimo događaje na svjetskom tržištu i nitko od nas ne može reći sa sigurnošću što nas čeka najesen", tvrdi.
Stručnjaci predviđaju – stiže nam recesija. Profesor s Fakulteta političkih znanosti Kristijan Kotarski objašnjava kako bi ona mogla izgledati.
"Podaci ukazuju na ispuhivanje mjehura na robnim burzama, govore u prilog da će jednostavno šanse za recesiju biti uvećane i najgori scenarij koji može biti je stagflacija, istovremeno velika nezaposlenost i recesija uz visoke cijene", tvrdi.
Posljednja svjetska recesija bila je ne baš toliko davne 2008. godine. A 14 godina poslije, čini se, sličan nam scenarij kuca na vrata.
Izvor: dnevnik.hr
