Ove se godine, uz dosadašnji trend, u prosjeku očekuje pad realnih plaća za 1,5 do 2 posto.
Izgledima rasta za hrvatsko gospodarstvo posljedice ruske invazije na Ukrajinu praćene daljnjim rastom cijena energenata i sirovina te dodatnim narušavanjem globalnih lanaca opskrbe dosad nisu ozbiljnije naštetile.
Zasad su poznate tek prve procjene BDP-a za prvi kvartal (za drugi se očekuju za dva tjedna), ali na temelju dostupnih pokazatelja industrijske proizvodnje, trgovine, robne razmjene i turizma u središnjoj banci sličan intenzitet rasta očekuju i u drugom tromjesečju. Usto, nakon vrlo dobre predsezone i ona glavna ohrabruje, pa na razini cijele 2022. u HNB-u računaju da bi realni BDP mogao porasti 5,5 posto.
U najnovijoj analizi makroekonomskih gospodarskih kretanja analitičari Hrvatske narodne banke ističu kako su se negativni inozemni šokovi u većoj mjeri odrazili na prerađivački sektor, dok su u uslužnom te poteškoće nadvladane zahvaljujući ukidanju većine preostalih epidemioloških mjera i preusmjeravanju potražnje s dobara prema uslugama. To je, potpomognuto ušteđevinom akumuliranom tijekom pandemije, općenito pogodovalo uslužno orijentiranim gospodarstvima, kažu. Očekivanja ovogodišnjeg gospodarskog rasta u Hrvatskoj narodnoj banci povećali su s 4,1 na 5,5 posto prije gotovo mjesec dana, i to uz istodobno značajno veću očekivanu inflaciju nego u prethodnim projekcijama.
HNB se podizanjem prognoze gospodarskog rasta pokazao optimističnijim u odnosu na druge institucije, a i u pogledu prosječne inflacije među prvima se približio prognozi gotovo dvoznamenkaste stope. Analitičari središnje banke procijenili su je, naime, na 9,4 posto. Sredinom prošle godine situacija je bila ponešto drukčija, piše Poslovni.hr.
U vrijeme kad su prognoze domaćih institucija i Europske komisije za hrvatski BDP još bile na pet-šest posto realno, nekoliko se međunarodnih analitičkih i investicijskih kuća za 2021. “kladilo” na znatno više, a Moody’s Analytics je s 10,2 posto u konačnici i pogodio. Veoma blizu bio je i Oxford Economics koji je već na početku glavne turističke sezone cjelogodišnji rast BDP-a procijenio na 9,9 posto, a bliže od većine ostalih ispale su i tadašnje prognoze (8+ posto) Citigroup Global Marketsa, Fitch Ratingsa te nizozemske grupacije ING. I ovog ljeta u tim se institucijama očito pomno prate i iščitavaju pokazatelji turističke sezone, ali i kretanja cijena. U proteklih nekoliko tjedana više njih također je podiglo očekivanja rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu. Ipak, ovaj put od HNB-a su optimističniji samo u ING-u.
Ta grupacija Hrvatskoj je za ovu godinu donedavno predviđala 4-postotni rast BDP-a, ali ga sad vidi na 6 posto, iako je u međuvremenu naviše revidirao i očekivanja za inflaciju, s dojučerašnjih 8,5 na 9,6 posto, tj. nešto više nego što je danas procjenjuje hrvatska središnja banka. Poboljšana očekivanja za hrvatski gospodarski rast odražavaju i nedavne revizije prognoza Capital Economicsa, Fitcha, Euromonitora, ali ona su i po novom ispod pet posto, tj. između 4 i 5 posto. U tom su rasponu mahom i prognoze ovdašnjih banaka koje posluju u okviru međunarodnih grupacija. Ipak, posljednje revizije prognoza nekih stranih analitičara više su obilježene povećanim očekivanjima vezanim uz rast potrošačkih cijena, pa su tako u Citigroupu, Moody’s Analiticsu i Economist Intelligence Unitu očekivani realni rast BDP-a blago korigirali naniže.
Kobni rast cijena
Kad je posrijedi inflacija, očekivanja stranih analitičara u prosjeku se vrte oko HNB-ovih procjena (između 9 i 9,6 posto). Nešto nepovoljniji ishod u pogledu prosječne inflacije predviđaju u Capital Economicsu s prognozom od čak 10,8 posto, te u Oxford Economicsu (9,8 posto). Na dvoznamenkastoj prognozi inflacije danas su, pak, i neke domaće financijske grupacije.
Međutim, ono što mnoge zabrinjava je što se i za iduću godinu očekuje povišena razina inflacije, to prije što se računa da će se nepovoljne globalne okolnosti dogodine jače odraziti na domaća gospodarska kretanja. Prema HNB-ovim projekcijama, to bi moglo rezultirati usporavanjem rasta realnog BDP-a na 2,5 posto. Inflaciju iduće godine u HNB-u vide na 4,6 posto, a manje usporavanje inflacije nego donedavno predviđaju za iduću godinu Hrvatskoj i međunarodne analitičke i financijske grupacije.
Još donedavno, njihov konsenzus oko rasta potrošačkih cijena za 2023. bio je na oko 3,7 posto, a sad je u prosjeku vide na oko 4,5 posto. Pritom, primjerice, u Capital Economicsu i za 2023. Hrvatskoj predviđaju visokih 7 posto inflacije, a u OTP-u i Unicreditu tek nešto nižih 6,7 odnosno 6 posto. Računaju li pritom i oni da utjecaj ulaska u eurozonu ne bi trebao biti značajniji, teško je reći. Pita li se središnju banku, u tom projekcijskom horizontu prevladavaju negativni rizici za gospodarski rast. Slično, čini se, misle i strani analitičari. U posljednjim revizijama prognoza, u prosjeku gledano, blago su snizili očekivanja rasta hrvatskog gospodarstva s nešto više od tri posto na nešto ispod te brojke. Jedan od čimbenika koje oni možda ponderiraju manje nego domaće institucije je utjecaj koji na razinu investicija ima priljev europskih sredstava za plan oporavka i otpornosti. Kako bilo, HNB računa da bi investicije u fiksni kapital nakon očekivanih 6,4 posto rasta u ovoj godini i dogodine mogle ostvariti solidan rast, od 4,1 posto.
Plaće pod pritiskom
Ipak, s obzirom na neizvjesnosti koji su već duže naglašeno obilježje ekonomskog okruženja, iskustva pokazuju kako ni kraći horizont prognoza nije lišen rizika ostvarenja. U HNB-u će reći kako je ovogodišnja inflacija prije svega rezultat zamjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina, uz sve vidljivije naznake prelijevanja viših ulaznih troškova na širi skup dobara i usluga. Na domaćem tržištu i nadalje najsnažnije rastu cijene energije i hrane, kažu, ali se postupno ubrzava i rast cijena ostalih potkomponenata inflacije, tj. ostalih dobara i usluga.
“U 2023. prognozira se usporavanje rasta svih glavnih potkomponenata, a posljedično i ukupne inflacije na 4,6 posto, ali to, uz ostalo, pretpostavlja najprije stabilizaciju, a onda prema kraju ove godine i postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu. Stoga su naglašeni i rizici za ostvarenje projekcije inflacije, uz prevladavanje rizika da ona bude viša od prognozirane”, ocjenjuju u središnjoj banci.
To samo znači da bi se mogli nastaviti i pritisci na rast plaća, čiji nominalni rast praktično tijekom cijele ove godine zaostaje za rastom cijena. Guverner Boris Vujčić nedavno je rekao da se ove godine, uz dosadašnji trend, gleda li se i javni i privatni sektor, u prosjeku očekuje 1,5 do 2 posto pada realnih plaća.