MUP procjenjuje da će izdati 100 tisuća dozvola za rad.
Koliko god ih uvezli, radnika u građevini i dalje nedostaje. Na jednom gradilištu koje je posjetila ekipa N1 televizije, ima ih iz Gruzije i Turske. Vlasnici tvrtke imaju i loša iskustva.
“Svakim danom ih je sve više. Oni Hrvatsku na neki način doživljaju kao odskočnu dasku, svi su umreženi preko nekih WhatsApp grupa i te informacije vrlo brzo kruže i onda se to opet reflektira na naše poslovanje- potrošimo novce da bi ih doveli, kupimo radna odijela i sve i nakon par tjedana oni jednostavnu nestanu”, rekao je Davor Šifkorn (TEHNIKA).
Unatoč ovakvim pričama, radnici iz trećih zemalja nezaobilazni su jer domaće radne snage nema dovoljno. Najviše ih nedostaje upravo u građevini, a onda i u ugostiteljstvu. Traži se i sve više dostavljača.
“To su najčešće iz našeg okruženja, znači Albanija i Makedonija dok su neke dalje zemlje Indija, Pakistan, Nepal. Pool ljudi s kojima možemo raditi je sve manji i manji. Rast koji imamo, koji bilježimo, tjera nas na to da moramo naći dostavljače i okrenuli smo se ka tim tržištima, stranim državljanima”, rekao je Marin Šušnjar iz Wolta.
Od 2019., itekako je vidljiv porast broja zahtjeva za dozvola za rad stranih radnika. Ove godine, procjenjuje MUP, bit će ih i do 100 tisuća. Radnici iz dalekih zemalja stižu uglavnom preko agencija. One kažu, dok god hrvatski poslodavci domaćem radniku ne daju plaće na razini europskih, ovaj će se trend nastaviti.
“Sljedeći problem je demografski problem koji Hrvatska nije rješavala prije 20 godina, a tad je trebala. Osim što imamo iseljavanje stanovništva, imamo visok mortalitet na snazi tako da, bi će jako teško u svakom slučaju i neminovno je da ćemo u narednih pet godina morati uvoziti radnu snagu bez obzira koliko povećali plaće i hrvatskim radnicima”, rekao je Sandi Protić iz agencije Humble hunters.
Od početka prošle godine, ukinute su kvote zapošljavanja stranih radnika, pa je sada proces jednostavniji. Prva je stanica Hrvatski zavod za zapošljavanje. Oni provode test tržišta, odnosno provjeravaju ima li radnika među domaćima. Ako ne, traže se oni strani, a HZZ izdaje mišljenje, piše N1.
“Mišljenje se izdaje onim poslodavcima koji moraju zadovoljiti zakonske uvjete. To je da moraju biti registrirani, obavljati djelatnost zadnjih 6 mjeseci i moraju imati najmanje jednog zaposlenog. Isto tako, moraju imati podmirene sve obveze po osnovi javnog davanja”, rekla je Ruža Hrga iz HZZ-a.
Ako su zadovoljili niz uvjeta, odobrava im se zapošljavanje stranog radnika. Dozvolu za njihov rad u konačnici izdaje MUP.
“Ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska”, poručuju iz MUP-a.
Poslodavci su za strane radnike dužni osigurati i smještaj radnika pa zato i sami kažu da su im u konačnici oni skuplji od domaćih. No, čini se da bez njih veliki dio tvrtki normalno poslovanje ne može održati.
