Cijene nekretnina u godinu dana u Zagrebu porasle su za 30 posto, i ne samo zgrade u centru Grada, već i na periferiji.
Iako je prosječna cijena kvadrata u Zagrebu 2.500 eura, novogradnje su još skuplje. Tako je već jedna nedovršena zgrada na Trešnjevci već rasprodana, a prodaje se po 4.500 eura po kvadratu.
– Zona tramvaja, srce Trešnjevke, novogradnja s parkirnim mjestom, s dizalom, A+ energetski razred, sa svim najmodernijim sustavima koji postoje… To je ono što se danas traži, govori vlasnik agencije za nekretnine Boro Vujnović, prenosi RTL.
Nadalje, na mjestu bivše tvornice Kamensko gradit će se stanovi koji će se prodavati za 5.000 eura po kvadratu, a cijena jedne novogradnje koja nije još izgrađena bit će vrtoglavih 7.000 eura po četvornom metru. U kvartu Savica pak, cijena kvadrata je 3.570 eura.
– Uzrokovan pozitivnim BDP-om, turizmom, niskim kamatnim stopama na kredite, niskim kamatnim stopama na štednju. A u zadnje vrijeme je inflacija glavni generator kupnje nekretnine, odnosno stanja na tržištu koje imamo – kazao je Vujnović.
Predsjednik udruženja poslovanja nekretninama u HGK-u Dubravko Ranilović smatra kako problem leži između ostalog i u strancima koji kupuju jednu trećinu nekretnina.
– To se pretvorilo u ozbiljan biznis koji predvode i stranci iz EU, koji grade i apartmaniziraju našu obalu jer je porez paušalni gotovo nikakav – objašnjava. Osim toga, APN koji bi primarno trebao pomagati kućanstvima, zapravo im odmaže.
– Neka ideja programa je bila da napravi stanovanje priuštivijim za mlada kućanstva, no mi pokazujemo da, rad pokazuje na različite načine koristeći vrlo detaljne podatke o kupoprodajnim transakcijama nekretnina, zapravo vidimo da je dio porasta nekretnina u zadnjim godinama dolazi iz tog programa – objasnio je Ivan Žilić s Ekonomskog instituta.
– U Zagrebu ima 300 tisuća kućanstava, a ima 380 tisuća stanova za stanovanje, prema popisu stanovništva 2021 – dodao je. Jedno od rješenja moglo bi biti uvesti porez na nekretnine koje nisu primarne.
– Svi su za pametne poreze koji bi išli u smjeru, na praznu nekretninu ili nekorišteni itd. Generalno, se pojavljuje problem što globalno gledano pojavljuje se nekretnina kao investicija, imovina. Gradovi u kojima se investira u nekretnine postaju sve više prazni. A istovremeno su vrlo skupi, prvenstveno zbog turističkog najma. A istovremeno normalni ljudi nemaju gdje živjeti – kazao je.
Izvor: Poslovni Dnevnik
