O porezu na neočekivanu dobit kompanija (engl. windfall profit tax) u Europskoj uniji raspravlja se više od godinu dana, a dosad ga je uvelo sedam zemalja kako bi prvenstveno financirale izdašne državne potpore odobrene zbog snažnog rasta cijena energije i energenata.
Vladin prijedlog dodatnog poreza na dobit šokirao je hrvatske poduzetnike te smatraju da se njime kažnjavaju uspješni poduzetnici i da će nova mjera samo pogoršati stanje ekonomije u trenutku u kojem je na samom rubu recesije.
Dodatno oporezivanje ekstraprofita razmatraju ili su već uvele brojne europske zemlje. Kako izgledaju nove porezne škare u članicama EU-a i po čemu se Hrvatska razlikuje od svih njih?
O porezu na neočekivanu dobit kompanija (engl. windfall profit tax) u Europskoj uniji raspravlja se više od godinu dana, a dosad ga je uvelo sedam zemalja kako bi prvenstveno financirale izdašne državne potpore odobrene zbog snažnog rasta cijena energije i energenata.
Još početkom ožujka Europska komisija preporučila je državama članicama da privremeno uvedu dodatne poreze proizvođačima i distributerima električne energije. Komisija je predložila da takve mjere budu tehnološki neutralne i osmišljene na način da ne utječu na veleprodajne cijene električne energije i dugoročne trendove cijena. Komisija je procijenila da bi ove mjere mogle donijeti do 200 milijardi eura u 2022. godini.
U rujnu je Europska komisija proširila svoj prijedlog uredbom Vijeća o hitnoj intervenciji za rješavanje problema visokih cijena energije. Uz niz drugih mjera, uredbom se uvodi jedinstveni porez na višak dobiti iz industrije fosilnih goriva kao zajednički odgovor EU-a na energetsku krizu, piše tportal.
Prema toj uredbi, privremenim porezom na višak dobiti, službenog naziva ‘solidarni doprinos’, treba se oporezivati dobit koju su ostvarila poduzeća u djelatnostima proizvodnje nafte, plina, ugljena te rafinerije u fiskalnoj 2022. i 2023. godini (ili samo 2023.), a koja premašuje prosječnu dobit iz prethodne tri godine za više od 20 posto. Određena je i minimalna porezna stopa oporezivanja od 33 posto. Zemlje EU-a tim porezom trebale bi prikupiti 140 milijardi eura.
Porezne stope do 100 posto
Tri europske zemlje već su 2021. implementirale privremeni mehanizam za rezanje viška prihoda energetskih tvrtki koje imaju koristi od viših veleprodajnih cijena struje i plina. Španjolska je uvela porez poduzećima koja se bave proizvodnjom energije, kao i financijskom sektoru za razdoblje 2022. i 2023. Planirani porezni prihodi iznose sedam milijardi eura godišnje.
Rumunjska je početkom 2022. uvela porez u visini od 80 posto na dodatne prihode koje ostvaruju proizvođači električne energije, da bi naknadno povisila stopu na čak 100 posto. Uz to, uveden je proporcionalni porez po stopi od 15 posto do 70 posto na dodatne prihode ostvarene prodajom prirodnog plina po cijenama većim od propisanih.
Iznimno visoku poreznu stopu od 90 posto uvela je Grčka na ekstraprofit domaćih proizvođača energije za razdoblje od listopada 2021. do ožujka 2022.
Francuska jedina odbacila prijedlog
Do kraja listopada 15 europskih zemalja najavilo je, predložilo ili uvelo poreze na neočekivanu dobit.
Porez na ekstraprofit uvele su Grčka, Mađarska, Italija, Rumunjska, Španjolska i Velika Britanija. Češka i Poljska objavile su prijedloge za uvođenje poreza, a Španjolska je objavila prijedlog za uvođenje drugog poreza na iznenadnu dobit jer je prvi bio razvodnjen nizom isključenja koja su mnoge dobavljače energije ostavila izvan njegova dosega.
Belgija, Finska, Njemačka, Irska, Nizozemska i Slovačka službeno su najavile ili pokazale namjeru uvesti porez na dobit. Tijekom studenog uvođenje dodatnog poreza najavile su još tri zemlje – Austrija, Slovenija i Hrvatska – a Češka je usvojila predloženi porez. Francuska je za sada jedina zemlja koja je odbacila prijedlog o porezu na povećan prihod.
Hrvatska se razlikuje od svih
Predloženi i provedeni porezi na neočekivanu dobit značajno se razlikuju po svojim poreznim stopama (npr. ona u Grčkoj ide do 90 posto) i strukturama. Što se tiče obuhvata, većina država pridržavala se prijedloga Europske komisije te je oporezivanje usmjerila na energetske kompanije.
Neke zemlje, poput Španjolske i Češke, uz energetske tvrtke u porezne škare ubacile su banke. Mađarska i Hrvatska jedine su išle na širi opseg oporezivanja. Mađarska je tako dodatno oporezivanje proširila na niz djelatnosti poput financija, telekomunikacija, zrakoplovnog prijevoza, maloprodaje i distribucije farmaceutskih proizvoda.
Hrvatska je pak najavila uvođenje dodatnog poreza svim velikim poduzetnicima, neovisno o djelatnosti kojom se bave. Uz izgovor da u Hrvatskoj ne postoje tvrtke iz energetskog sektora kojima je dominantna djelatnost vađenje nafte i plina, Vlada se odlučila na oporezivanje svih kompanija s prihodom iznad 300 milijuna kuna kojima je dobit u 2022. skočila više od 20 posto u odnosu na prosječnu dobit iz prethodne četiri godine.
Za razliku od drugih zemalja koje dodatni porez uvode na dobit ostvarenu u 2022. i 2023. godini, Hrvatska je dodatni porez ograničila samo na dobit iz 2022. godine. Također, Vlada je predložila minimalnu poreznu stopu od 33 posto, za razliku od nekih drugih zemalja u kojima porezne stope dosežu i 100 posto.
Potpuno drugačiji pristup zauzela je slovenska vlada koja je u isto vrijeme izašla sa svojim prijedlogom oporezivanja ekstraprofita. Slovenci su se striktno ograničili na energetske tvrtke, ali su za neke predvidjeli maksimalni porez. Tako će slovenski proizvođači električne energije svaki prihod veći od 180 eura po megavatsatu (MWh) ostvaren na veleprodajnom tržištu morati uplatiti u državni proračun. Porez na ekstraprofit plaćat će i naftno-plinske kompanije, ali po znatno nižoj stopi. Njima će se novi namet obračunavati po stopi od 20 posto na razliku između dobiti u 2022. ili 2023. i prosječne dobiti u periodu 2018. – 2021.
Porezni stručnjaci KPMG-a ističu da u većini zemalja koje su uvele dodatni porez porezna osnovica nije osmišljena na način da obuhvaća isključivo iznenadnu dobit generiranu skokovima cijena energije i nafte.
U Rumunjskoj i Španjolskoj, naprimjer, porez na električnu energiju prodanu iznad proizvoljno određene cijene ili na ukupnu prodaju uopće nije porez na dobit, nego više nalikuje trošarinama. S druge bi strane talijanski porez na iznenadnu dobit (inkrementalna dodana vrijednost) mogao biti pod utjecajem raznih čimbenika, uključujući spajanja i akvizicije, koji nisu povezani s promjenama cijena, piše tportal.
U drugim se zemljama porezna osnovica izračunava kao razlika između tekuće dobiti i dobiti ostvarene tijekom osnovnog razdoblja. Unatoč tome, ti profiti nisu nužno prekomjerni ili natprirodni povrati te bi se u mnogim slučajevima porez na iznenadnu dobit mogao pretvoriti u dvostruko oporezivanje regularne dobiti.
U Hrvatskoj je to osobito naglašeno jer bi porezne škare mogle zahvatiti brojne poduzetnike čija se dobit ni na koji način ne može okarakterizirati kao prekomjerna.
Izvor: tportal
