Naši novčanici već neko vrijeme su na udaru.
Najveća inflacija dosad život u Hrvatskoj iz dana u dan čini sve skupljim, a naše novčanike sve brže - potpuno praznim. Cijene hrane već su sad najviše u gotovo sedam godina. Rasle su i plaće, ali ni približno kao inflacija. Od prošle godine u prosjeku tek za 4 posto.
Dvije različite obitelji – za istim stolom, s istim pričama i istim problemom – kako preživjeti mjesec? Zbog galopirajuće inflacije život je svakog dana sve skuplji i teži, objavio je RTL.
„Pogledajte jaja, prije smo ih mogli naći za 10 ili 11 kuna – sada su od 18 do 20 kuna. Dolazimo čak na varijantu da idemo kupovati napuknuta jaja na plac, po 70 lipa“, rekla je Alma Perić iz Zagreba.
A upravo na hranu odlazi najviše, svaka treća zarađena kuna iz obiteljskog budžeta.
„Kada odem u dućan nema proizvoda koji nije poskupio, ja iskreno ne znam do kad ćemo mi ovako više moći“, kazala je zagrepčanka Sandra Lončar.
Ove dvije obitelji slika su cijele zemlje, poskupljenja muče sve.
„Ono što si mogao za 200 kuna kupiti stvari u dvije – tri vrećice, sad doneseš u jednoj vrećici“, izjavila je Ljerka Kovačević iz Zagreba.
„Ovo što se događa sad je tragično, iz razloga što smo postali jako osiromašena zemlja i to zahvaljujući ovoj politici“, kazala je Miriam Bach iz Zagreba.
Da stanje izmiče kontroli shvatili su i u Vladi. Smanjili su PDV, isplaćivali energetski dodatak, zamrznuli cijenu plina i struje, ograničili cijene goriva i 9 osnovnih prehrambenih namirnica. Sve to, očito nije bilo dovoljno da zaustavi rast cijena.
„Zanimljivo je pokazati da s jedne strane u svijetu već zadnjih 6 mjeseci neprekidno padaju cijene hrane, a u Hrvatskoj u tom istom vremenu neprekidno rastu“, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
A upravo je hrana rasla najviše – gotovo 20 posto plaćamo je više. Restorani i hoteli skuplji su za 18 posto, a za stanovanje i energiju u prosjeku izdvajamo 16 posto više.
„Inflacija je doista rekordna, raste zadnjih 6 mjeseci i to je ozbiljan problem, još veći problem je da se čini da je ne možemo suzbiti“, izjavio je ranije ekonomski analitičar Petar Vušković.
Na jednom računu sedam artikala – cijena svakog proizvoda u odnosu na lani je porasla, i to bez iznimke. Od brašna, šećera, tjestenine, kruha, preko mlijeka do toaletnog papira i jaja. U studenom prošle godine ovih 7 proizvoda platili smo 85 kuna, danas 133 – 47 kuna i 60 lipa pojela je inflacija.
U isto vrijeme pekari najavljuju novo poskupljenje. Od Nove godine samo za kruh mogli bi za mjesec izdvajati i do 600 kuna.
„Gotovo da nema bilo koje prognoze koja bi danas bila sa sigurnošću da možemo reći da će se dogoditi pomak na bolje, uglavnom sve prognoze idu u smjeru da će doći do rasta cijena“, kazala je Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji.
Pa bi cijena kilograma mogla bi prijeći 20 kuna, a pola kilograma 15.
„Radi se o realnom poskupljenju i to poskupljenje nije u dovoljnoj mjeri pratilo troškove koji su rasli većom stopom od cijena kruha i pekarskih proizvoda“, rekla je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
Koji su za mnoge ionako već preskupi…
„Peciva znaju biti po 8 kuna, meni to jednostavno nije normalno i ne shvaćam zašto“, izjavila je Ana iz Zagreba.
„Dođete u jutro, u podne vam je već druga cijena – mislim suludo“, rekao je Zvonko iz Zagreba.
A upravo takve su i cijene goriva. Više nije jeftino ni doći na posao. Cijena prijevoza narasla je za 15 posto. Više od pola Hrvata da bi napunilo prosječan spremnik od 50 litara benzina treba raditi najmanje dva dana.
„Sve ove cijene koje divljaju, divljaju velikom većinom upravo zbog troška goriva, a trošak goriva u transportu u prijevozu putnika u ovom trenu čini nestvarnih 70 posto, to je suludo“, kazao je Ivan Leskovar, predsjednik udruge Autobusi.hr.
U međuvremenu su rasle i plaće, ali ne svima, a i ni približno kao inflacija. Na razni zemlje u godini dana više su za 4 posto.
„Dobila sam plaću identičnu za 8., 9. i 10. mjesec – 100 kuna razlika, a oni su od 1.10. povećali osnovicu za 6 posto, a cijene su otišle 20 do 30 posto gore“, kazala je Blaženka Prelovšek iz Zagreba.
„Bez povećanja plaća, bez povećanja mirovina nema koraka dalje. Pa čak i na štetu mogućih investicija i ulaganja, može netko ulagati dokle god hoće, ako nema kupovne moći kojom će se plaćati robe i usluge zbog kojih su se ulaganja dogodila“, rekao je Sever.
Plaće su rasle i nastavit će rasti, kažu poslodavci.
„Utvrdili smo da je od početka godine prosječno povećana plaća među našim članovima za preko 10 posto, i povećanje plaća se kontinuirano događa“, rekla je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
„Ostaje pitanje realne kupovne moći – bez obzira što je u javnom sektoru nešto povećana razina plaća, što su neki privatnici podigli plaće, budimo svjesni da je standard svih građana pao“, kazao je Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.
Nema 13. plaće, ali nema ni 13. mjeseca. Uzmemo li za primjer medijalnu plaću od 6 i pol tisuća kuna i pomnožimo to s 12 radnih mjeseci, na godinu zaradimo oko 79 tisuća kuna. Inflacija nam je ukrala više od 10 tisuća, pa samo za nju radimo više od jednog cijelog mjeseca.
Što znači da smo svi u jednom velikom minusu – pa jedino što nam preostaje paziti na svaku potrošenu kunu.
„Gdje god je akcija moram ići, morate – hoćete nećete“, rekla je Nevenka Županić iz Zagreba.
„Ne znači da moram pokupovat sve što je na akciji – ali ako mi baš nešto treba i ako mogu spremiti za zalihu onda si kupim, normalno“, izjavila je Zagrepčanka Julija Matijević.
Iz Vlade kažu iduće će godine rast biti sporiji – očekuju inflaciju od 5 posto. Iz HNB-a nisu toliko optimistični.
„Mi u ovom trenutku vidimo stopu inflacije iduće godine između 6 i 7 posto. Više, da, ali znatno niža od ove, mislimo da će se stopa inflacije praktički prepoloviti“, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Izvor: RTL
