Smanjio se rizik da se domaće gospodarstvo nalazi u fazi recesije, objavili su iz HNB-a.
Model Hrvatske narodne banke (HNB) za brzu procjenu gospodarske aktivnosti upućuje na to da bi u prvom tromjesečju 2023. rast realnog BDP-a na godišnjoj razini mogao dosegnuti 2,3 posto, čime se smanjio rizik da se domaće gospodarstvo nalazi u fazi recesije, navodi se najnovijem mjesečnom Biltenu HNB-a, objavljenom u ponedjeljak.
Nakon solidnog rasta krajem prošle godine, mjesečni pokazatelji gospodarske aktivnosti upućuju kako se realni BDP Hrvatske nastavio povećavati i na početku 2023. godine, navodi se u sažetku Informacije o gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima u sklopu tog biltena.
Iz HNB-a podsjećaju da je prema preliminarnim podacima DZS-a realni rast BDP-a na kraju 2022. iznosio 4 posto na godišnjoj razini, odnosno za 0,9 posto na tromjesečnoj razini.
HNB-ov model brze procjene gospodarske aktivnosti upućuje na to da se i u prvom tromjesečju 2023. nastavio rast realnog BDP-a, koji bi na godišnjoj razini mogao dosegnuti 2,3 posto, što odgovara povećanju od 0,8 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2022. Iz HNB-a dodaju da se u skladu s tim smanjio i rizik da se domaće gospodarstvo nalazi u fazi recesije.
Industrijska proizvodnja u siječnju je zamjetljivo porasla na mjesečnoj razini i povećala se u odnosu na prosječnu razinu iz posljednjeg tromjesečja 2022., ističu u Biltenu.
Nadalje, nakon pada krajem 2022., u siječnju se u odnosu na prosinac blago oporavio i realni promet od trgovine na malo, što se, navode, može povezati s nastavkom oporavka potrošačkog optimizma i povoljnim kretanjima na tržištu rada.
Ističu i da se broj zaposlenih u siječnju i veljači nastavio se povećavati sličnom dinamikom kao i u 2022., pri čemu je rast bio razmjerno široko rasprostranjen, a nakon šest tromjesečja uzastopnog pada, blago su porasle i realne plaće.
Poslovni optimizam i dalje se nalazi iznad dugoročnog prosjeka, pri čemu je u veljači zabilježen snažan skok optimizma u industriji.
Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena Eurostata u veljači se usporila, treći mjesec zaredom, na 11,7 posto, nakon što je u siječnju iznosila 12,5 posto. No, kako navode iz HNB-a, unatoč smanjenju, inflacija je i dalje visoka, a inflacijski rizici naglašeni, napomenuvši i da snažan rast nominalnih plaća i nedostatak radne snage dodatno pridonose zadržavanju inflacije na povišenim razinama.
Izvor: Hina
