Zanimljivo, većina njih već sada postoji i već su - deficitarna.
Prema mišljenju poslodavaca, poslovi budućnosti su današnja deficitarna zanimanja iz područja zanatskih poslova - električar, stolar, krojač i šivač, mesar, vodoinstalater te profesije u sferi zelene i digitalne tranzicije, pokazalo je istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK).
HGK je u četvrtak na konferenciji EDUkarijera - Obrazovanjem do zanimanja budućnosti predstavio rezultate istraživanja o potrebama za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada. Istraživanje je provedeno među 560 srednjih i velikih tvrtki te 370 građana, navodi se u priopćenju.
Uz poslove budućnosti, istraživanje je pokazalo i da su prilike za edukaciju jedan od vodećih prioriteta radnicima pri odabiru poslodavca, kao i da gotovo 40 posto ispitanih poslodavaca nema predviđen budžet za edukacije zaposlenika.
"Kontinuiranu edukaciju i stjecanje mikrokvalifikacija vidimo kao jedno od rješenja aktualne krize s radnom snagom u Hrvatskoj", kazao je voditelj Samostalne službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost HGK-a Petar Mišević.
Naveo je i kako povratne informacije zaposlenika i poslodavaca koje su prikupili istraživanjem pokazuju da je svijest o važnosti edukacija u obje skupine na razini, no nedostaju konkretne akcije. "Neke stimulativne mjere su već pokrenute, njih pozdravljamo, a cilj nam je lobirati prema donositeljima odluka da se opseg stimulacija proširi", rekao je Mišević.
Poslodavcima je prema istraživanju najteže pronaći zaposlenike sa srednjom stručnom spremom (41 posto), a gotovo jednako zahtjevno je naći zaposlenike s visokom stručnom spremom (28 posto) i niskokvalificirane (25 posto).
Razilaženje kod liste prioriteta zaposlenika i poslodavaca
Rezultati istraživanja pokazali su da postoji značajno razilaženje kada je u pitanju lista prioriteta poslodavaca i zaposlenika. Primjerice, poslodavcima je rad u timu na prvom mjestu, dok je zaposlenicima to jedna od najmanje važnih stavki. S druge strane, validacija rada djelatnika zaposlenicima je važna, dok poslodavcima uopće nije na listi prioriteta.
O trendovima potražnje kvalifikacija na tržištu rada govorilo se na panelu Usklađivanje programa obrazovanja odraslih za potrebe tržišta rada.
"U Hrvatskoj je oko 70 posto učenika uključeno u strukovno obrazovanje, što je više od prosjeka EU, ali upitna je tržišna opravdanost tih kvalifikacija. Nužno je jače povezivanje učenika i poslodavaca, treba zaživjeti model učenja temeljen na radu“, kazala je načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih iz Ministarstva znanosti i obrazovanja Ivana Pilko Čunčić.
Rekla je i da su zadnjih godina vidljive promjene te da raste interes za strukovnim zanimanjima, među kojima je više onih koja su kvalificirana kao deficitarna.
Izvor: hina