Nominalni rast plaća u Europskoj uniji bio je osjetno niži od stope inflacije. Stoga su realne plaće u većini zemalja Europske unije sada niže nego prije pandemije.
Europski statistički ured objavio je usporedne podatke o rastu plaća u 2022. godini.
Prosječne neto plaće po satu rada u cijelom gospodarstvu dosegnule su 22,9 eura u EU i 25,5 eura u eurozoni. U usporedbi s 2021., plaće su porasle za 4,4 posto u EU i za 4,0 posto u eurozoni.
Primanja zaposlenih porasla su u svim članicama Europske unije. Unutar europodručja, najmanje su porasle u Italiji, Malti i Finskoj (+2,3 posto), a najviše u Litvi (+13,4 posto), Estoniji (+8,8 posto) i Hrvatskoj (+8,7 posto), prenosi tportal.
U zemljama izvan europodručja prednjačila je Mađarska s rastom od 16,4 posto, a dvoznamenkasti rast plaća zabilježen je i u Bugarskoj (+15,5 posto), Rumunjskoj (+12,3 posto) i Poljskoj (+11,7 posto). Najmanje su porasle satnice u Danskoj (+2,2 posto) i Švedskoj (+3,0 posto).
Plaće rastu, ali sporije od inflacije
Statistika pokazuje da su plaće u poslovnom sektoru, koji uključuje prerađivačku industriju, građevinarstvo i uslužni sektor, rasle brže od onih u neposlovnom, koji uključuje javni sektori i poljoprivredu. U eurozoni su plaće u neposlovnom sektoru porasle 2,9 posto, dok su plaće u poslovnom sektoru rasle po stopi od 4,4 posto. Pritom je najveći rast zabilježen u građevinarstvu (+4,9 posto), a nešto manji u industriji (+3,9 posto) i uslužnom sektoru (+4,5 posto).
U cijeloj EU su plaće u neposlovnom sektoru porasle 3,2 posto dok su poslovnom sektoru porasle 4,9 posto u industriji, 5,2 posto u građevinarstvu i pet posto u uslugama.
Rudarstvo i vađenje je grupa djelatnosti s najvećim rastom plaća u EU (9,6 posto), a slijede Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (+6,4 posto), Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija te Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (obje + 5,6 posto).
Nominalni rast plaća u Europskoj uniji bio je osjetno niži od stope inflacije. Stoga su realne plaće u većini zemalja Europske unije sada niže nego prije pandemije.
Plaće realno manje za 0,2 posto
Prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za veljaču iznosila je 1.106 eura, što je nominalno više za 1,1, a realno za 0,9 posto u odnosu na siječanj te nominalno više za 11,8, a realno manje za 0,2 posto u odnosu na veljaču prošle godine, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS).
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za veljaču isplaćena je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 2.703 eura, a najniža u zaštitnim i istražnim djelatnostima, 713 eura.
Medijalna neto plaća za veljaču iznosila je 917 eura, što znači da polovica zaposlenih ima manje, a polovica više od toga.
Troškovi rada najniži u Bugarskoj, najviši u Luksemburgu
Prošle su godine prosječni troškovi rada po satu u EU, koji uključujući plaće i davanja državi, iznosili 30,5 eura, odnosno 34,3 eura u zemljama članicama eurozone.
Najniži bruto troškovi rada zabilježeni su u Bugarskoj (8,2 eura) i Rumunjskoj (9,5 eura), a najviši u Luksemburgu (50,7 eura), Danskoj (46,8 eura) i Belgiji (43,5 eura).
Hrvatska se cijenom sata rada od 12,1 euro nalazi pri europskom dnu. Osim Bugarske i Rumunjske, iza nas je još samo Mađarska s troškovima od 10,7 eura.
U Austriji, Njemačkoj i Irskoj, zemljama u koje Hrvati često odlaze 'trbuhom za kruhom', cijene rada su slične. U Njemačkoj cijena sata iznosi 39,5 eura, u Austriji je nešto niža - 39 eura - dok ih Irska prati s 37,9 eura po satu. U susjednoj Sloveniji sat rada plaća se 23,1 euro.
Izvor: tportal
