Do rasterećenja dohotka trebalo bi doći za građane u svim dohodovnim razredima, a promjene će na snagu stupiti s prvim danom 2024. godine.
Ministar financija Marko Primorac u četvrtak je najavio paket poreznih izmjena koji bi na snagu trebao stupiti s prvim danom 2024. godine, a koji bi između ostalog trebao rezultirati i rasterećenjima za najugroženije skupine građana.
Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojen Program stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024. – 2026. i Nacionalni program reformi za 2023. godinu, Primorac je rekao da postoji plan za porezno rasterećenje, o kojem je govorio i u kontekstu lanjskog ostvarenog suficita konsolidirane opće države od 0,4 posto, pri čemu je središnja država bila u deficitu od 0,3 posto, no lokalna država u suficitu od 0,6 posto BDP-a.
Tako bi do rasterećenja dohotka trebalo doći za građane u svim dohodovnim razredima, u smislu “promjene i dorade pragova”, s obzirom da trenutni iznosi preračunati iz kuna u eure, po fiksnom tečaju konverzije, nisu lako pamtljivi.
Također, Primorac je najavio da će biti predložene i izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, također u smjeru rasterećenja, a ticalo bi se onih s niskim dohocima.
Naime, kako je istaknuo, s obzirom da povećanje osnovnog osobnog odbitka više ne bi pomagalo najugroženijim skupinama, već onima u srednjem i višem sloju, razmatraju se drugi mehanizmi dorade poreznog sustava, ali i određeni zahvati u sustavu doprinosa, posebice za mirovinsko osiguranje.
“Smatramo da bi na taj način mogli iznaći određena rješenja koja će pomoći i onim kategorijama građana kojima se do sada navodno nije moglo pomagati. Naravno, svi su bili fokusirani na osnovni osobni odbitak, a povećanje odbitka njima ne pomaže jer ionako nisu bili u poreznim škarama”, kazao je Primorac.
Istaknuo je da je primarni cilj fiskalni prostor koji postoji na razini lokalnih jedinica iskoristiti za porezno rasterećenje.
No, da ne bi ispalo da se porezni sustav rasterećuje nauštrb lokalnih jedinica, središnja država će predložiti određena rješenja u smjeru rasterećenja najugroženijih skupina, to jest za one kojima se do sada kroz povećanje osnovnog osobnog odbitka nije uspjelo pomoći, napomenuo je Primorac.
Porezna reforma u završnoj fazi
Nije želio konkretnije govoriti o najavljenim poreznim intervencijama, no otkrivši da je porezna reforma u završnoj fazi internih konzultacija u Ministarstvu financija, a nakon cijele predviđene procedure, cijeli paket poreznih izmjena trebao bi biti donesen krajem ove, a na snagu stupiti s prvim danom 2024. godine.
Upitan o pritiscima iz javnog sektora za rastom plaća, Primorac je rekao da poboljšana makroekonomska situacija upućuje sve dionike koji se financiraju na bilo koji način iz državnog ili lokalnih proračuna, da pokušaju ostvariti povećanje svojih prava, što je legitimno i očekivano.
Vlada zapravo nema ništa protiv toga, kazao je Primorac, no i napomenuo da je u tijeku proces donošenja novog zakona o plaćama, kao i uredbi o plaćama u državnoj i javnoj službi, kojima će se definirati platni razredi i koeficijenti.
Ministar je ustvrdio kako je riječ o sveobuhvatnoj reformi, “kakva se dugo nije provodila u Hrvatskoj”, dodajući da je trenutni sustav plaća toliko kompleksan da ga je teško adekvatno i analizirati.
Cilj novog zakona je ujednačiti prava i osigurati da svi zaposlenici imaju jednaku plaću i naknadu za jednak rad, rekao je Primorac.
“Naravno, nemam osobno ništa protiv zahtjeva, ali zahtjevi za povećanjem koeficijenata u pojedinim djelatnostima trenutno nam narušavaju taj koncept te ugrožavaju našu predanost donošenju ove reformske mjere, to jest zakona koji bi osigurao bolji i pravedniji sustav”, poručio je.
Ujedno je zamolio sve one koji imaju legitimne zahtjeve za povećanjem plaća da pričekaju donošenje novog zakona, a sve skupine koje smatraju da njihove plaće nisu dobro definirane pozvao je da se priključe radnim skupinama ministarstava, kojima su na čelu ministri Marin Piletić za javne, a Ivan Malenica za državne službe.
Primorac je napomenuo da su za provedbu reforme planirani i proračunski rashodi od oko dvije milijarde kuna. Naime, cilj reforme je da radnici u javnom sektoru imaju istu ili veću plaću, a ne da se većini građana smanjuje plaća, rekao je.
Izvor: Hina
